Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, osobito u informativnom programu, utječe na djetetovu percepciju sigurnosti svijeta i naravi ljudi – tako stječu dojam da je svijet opasnije mjesto nego što uistinu je
Izvor: Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija
Moralni razvoj djeteta odnosi se na promjene u djetetovom načinu razmišljanja, osjećanja i ponašanja o pravilima dobrog i lošeg ponašanja u odnosu prema drugim ljudima. Krajnji cilj moralnog razvoja je sposobnost i voljnost djeteta da prepoznaje moralna načela i pravila društva u kojem živi te da se drži moralnih standarda i ponaša u skladu s njima čak i onda kada za to nema vanjskih pritisaka (nagrada ili kazni).
Kako kod djece poticati empatiju? I mediji vam mogu pomoći u tome
Moralnost se sastoji od moralnog rasuđivanja koje se razvija s misaonim razvojem djeteta, ali i moralnih osjećaja (krivnje ako ne čini dobro, ili ponosa ako čini dobro, suosjećanja i sl.), te moralnog ponašanja.
Moralni razvoj djece, kao i njihovo sve bolje razumijevanje osjećaja drugih i njihovo rasuđivanje o dobru i zlu može biti usporeno povećanim izlaganjem nasilnim medijskim sadržajima. Međutim, kod utjecaja gledanja nasilnih sadržaja, presudna je posrednička uloga roditelja.
Kako nasilje u medijima utječe na djecu i tko je najosjetljiviji?
Ako roditelji u odgoju objašnjavaju djetetu razloge za pravila i tumače posljedice njihova kršenja, potiču dvosmjernu komunikaciju, nadziru dijete, postavljaju dobno prikladne zahtjeve za brigom o sebi, samostalnošću i odgovornim ponašanjem, njihova djeca uobičajeno manje gledaju nasilne sadržaje i imaju razvijenije moralno rasuđivanje (koje se temelji na razmatranju posljedica, ali i motiva koji su izazvali neko ponašanje).
Djeca čiji roditelji u odgoju naglašavaju kontrolu (nameću se kao jedini, nepogrešivi i nedvojbeni autoriteti, strogo kažnjavaju dijete, ne uvažavaju djetetovo mišljenje i sl.), svoje moralne prosudbe češće temelje samo na veličini materijalnih posljedica ponašanja ili strahu od kazne, pa tako misle da je prihvatljivo svako ponašanje koje nije proizvelo veliku štetu, nije kažnjeno ili nije izričito zabranjeno.
Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, osobito u informativnom programu utječe na djetetovu percepciju sigurnosti svijeta i naravi ljudi. Tako djeca koja više gledaju audiovizualne sadržaje, osobito vijesti, imaju dojam da je svijet opasnije mjesto i da postoji veća vjerojatnost da oni postanu žrtve nasilja nego što je to uistinu vjerojatno. Navedeni nalazi u skladu su s kultivacijskom teorijom utjecaja medija koja ističe da mediji oblikuju sliku svijeta koja može biti iskrivljena, ali koja za gledatelje postaje društvena stvarnost.
Proučite Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija
Foto: iStock
