Mediji i dječji razvoj

Simptomi i posljedice ovisnosti o internetu

Ključne informacije o ovisnosti o internetu prenosimo vam iz edukativnih materijala ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’, u kojima možete pronaći i prijedloge za radionicu o ovoj temi za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole te srednjoškolce

Bebe trebaju ljude, a ne ekrane

Jeste li znali da se negativni učinci prekomjernog provođenja vremena pred ekranom beba i male djece kreću od smanjene koncentracije do smanjene empatije? Carlota Nelson, redateljica dokumentarca “Brain Matters”, istražuje zašto previše vremena pred ekranom može naštetiti djeci

Tri igre istraživanja emocija za najmlađe

Zabavite se s djecom uz tri zadataka iz materijala za razvoj medijske i emocionalne pismenosti uzrasta do 8 godina “Mediji i emocije”, istražujući različite emocije kroz pokret i geste te uz pomoć fotografija iz novina i časopisa.

Važnost bliskih odnosa u djetinjstvu i adolescenciji – online i offline

Postoje pokazatelji da ona djeca i mladi koji imaju poteškoća u uspostavljanju odnosa uživo (zbog srama, anksioznosti ili loših socijalnih vještina) koriste društvene mreže i mrežnu komunikaciju da bi nadoknadili svoje potrebe i lakše uspostavili socijalne veze

Ako im nedostaju uzori u realnom svijetu, mladi ih nalaze u virtualnom

Kada osoba prati nečiji sadržaj na društvenim mrežama, važno je promisliti promatra li ga kao svoj uzor ili kao nedostižnog idola. Iz edukativnih materijala ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’ prenosimo vam poglavlje o influencerima i uzorima

Kao glavni problem danas mladi doživljavaju ovisnost o internetu

U svrhu prevencije ovisnosti o internetu i elektroničkog nasilja potrebno je jačati medijsku pismenost djece i mladih – jedna je od preporuka utemeljenih na rezulatima istraživanja koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku

KVIZOVI O DRUŠTVENIM MREŽAMA I MENTALNOM ZDRAVLJU

U sklopu 6. Dana medijskepismenosti, Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili su tri edukativna digitalna kviza uz koje djeca i mladi mogu osvijestiti kako koriste društvene mreže i kako to na njih utječe

Algoritmi društvenih mreža mogu ugroziti naše mentalno zdravlje

Algoritmi društvenih mreža razvijeni su kako bi korisnike što duže držali ispred ekrana, što nas pak navodi na nekritičko uspoređivanje s drugima, kaže psihijatrica Nina Vasan sa sveučilišta Stanford te upozorava da neka algoritamska rješenja mogu srozati raspoloženje i izazvati depresivne misli

Ofcomova studija potvrdila: Medijska pismenost podržava mentalno zdravlje

Medijska pismenost podržava mentalno zdravlje, jer ljudima omogućuje da lakše pronađu pomoć i podršku, a pruža im i alate i samopouzdanje za navigaciju i upravljanje rizicima na internetu

Edukativni materijali i videolekcije ‘BITI SVOJ’

Preuzmite radnu bilježnica za podršku mentalnom zdravlju mladih i 10 videolekcija za učenike viših razreda osnovne i srednjih škola

Priprema za radionicu o online i offline prijateljstvima

Uz zadatke iz ove radionice, učenici će promišljati i raspravljati o važnosti prijateljstva, uspoređivati kvalitetu odnosa s prijateljima uživo i u virtualnom okruženju te prepoznati rizike i opasnosti koje nose virtualni odnosi

Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje ovisi o tome kako ih koristimo

Izgradnja zdravih navika u korištenju društvenih mreža ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje. Korištenje bi trebalo biti umjereno i uravnoteženo s druženjem uživo s obitelji i prijateljima

Potrebe koje zadovoljavamo koristeći društvene mreže

Prepoznavanje najčešćih motiva i potreba koje zadovoljavamo uz pomoć društvenih mreža može nam pomoći u tome da ih koristimo na zdrav(iji) način, odnosno tako da uživamo u svim prednostima koje nam one pružaju, ali da se pritom brinemo o svojoj dobrobiti i dobrobiti drugih

Društvene mreže i samosvijest: Objava fotografije iz teretane

Na primjeru objave fotografije iz teretane, autorice naših edukativnih materijala ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’ objasnile su vezu društvenih mreža i samosvijesti, odnosno kako društvene mreže utječu na poznavanje samih sebe i na nošenje s našim različitim psihološkim stanjima

Djeca i vijesti: Kako kod kuće i u školi razgovarati o ratu u Ukrajini

Prilikom razgovora s djecom i mladima o vijestima i izvorima informacija, važno je imati na umu da djeca pristupaju vijestima na drugačiji način od odraslih te način komunikacije o ratu u Ukrajini prilagoditi dobi djeteta

Pandemija i mediji: Problemi djece i mladih u virtualnom okruženju

Negativne posljedice povezane s povećanim korištenjem interneta na mentalno zdravlje djece i mladih postale su još izraženije u vrijeme pandemije, kaže socijalna pedagoginja Sanja Radić Bursać. Donosimo vam i njezino video predavanje o izazovima u virtualnom okruženju i podršci u pandemijskim uvjetima

Što Facebookove interne studije otkrivaju o mentalnom zdravlju mladih

Wall Street Journal objavio je seriju članaka utemeljenih na internim Facebookovim istraživanjima koja su procurila u javnost, a najviše pažnje privukle su studije o utjecaju Instagrama na mentalno zdravlje tinejdžera

Kako podržati razvoj medijske pismenosti kod djece vrtićke dobi

Kakav će kasnije djeca imati odnos s medijima i prema njima ovisi o njihovu ranom iskustvu u obitelji i s roditeljima kao prvim modelima. Stoga se sve veća pozornosti pridaje osnaživanju djece i razvoju medijske pismenosti unutar obitelji, kao prvog i najvažnijeg modela ponašanja

Utjecaj medija na razvoj seksualnosti u adolescenciji

U medijima su često prikazani mladi koji su seksualno aktivni, a ujedno su i uzor brojnim adolescentima, što povećava vjerojatnost takvog ponašanja kod mladih

Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje

Preuzmite naše edukativne materijale ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’, na temelju kojih možete održati radionicu, odnosno sat medijske pismenosti (uživo ili online) za učenike viših razreda osnovne škole ili srednjoškolce

Mediji, dječji moralni razvoj i percepcija svijeta

Izloženost agresivnim medijskim sadržajima, osobito u informativnom programu, utječe na djetetovu percepciju sigurnosti svijeta i naravi ljudi – tako stječu dojam da je svijet opasnije mjesto nego što uistinu je

Videoigre u predškolskoj dobi: kako utječu na dječju igru i razvoj

Informacije, razmatranja i primjeri iz finskog Priručnika o videoigrama za edukatore mogu vam pomoći u razumijevanju zbog čega mala djeca toliko vole videoigre i kako one na njih utječu te kako roditelji i odgojitelji to mogu iskoristiti na pozitivan način

Jesu li digitalne tehnologije zaista tako loše za metalno zdravlje tinejdžera?

Udio vremena koji djeca i mladi provode ispred različitih ekrana potaknuo je javnu i znanstvenu raspravu oko potencijalno negativnih utjecaja suvremenih tehnologija na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, pri čemu su njihovi pozitivni učinci ostali zanemareni

Filmovi za mlade iskrivljuju sliku stvarnosti

Stereotipno prikazivanje likova jedan je od glavnih problema filmova za mlade. Uvijek se prikazuje nekoliko skupina ljudi: sportaši, navijačice, skupina “običnih” adolescenata i pripadnici manjina koji se ponašaju stereotipno za svoju skupinu

Iz Izvješća Pravobraniteljice za djecu: Mediji i zaštita dječjih prava

Važno mjesto u poglavlju o medijima i zaštiti dječjih prava u Izvješću o radu Pravobraniteljice za djecu za 2019. ima i medijska pismenost. Pravobraniteljica poziva da se razvoj medijske i digitalne pismenosti uključi kao obvezni sadržaj na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava

Istraživanje o videoigrama: navike, motivi i stavovi hrvatskih osnovnoškolaca

Djeca videoigre najčešće igraju kod kuće, a najviše ih motivira izazov, zabava, znatiželja te mogućnost proživljavanja situacija koje se u stvarnosti ne doživljavaju svakodnevno. Roditelji samo ponekad provjeravaju što njihova djeca igraju i koliko vremena provode igrajući videoigre

Štete li društvene mreže mentalnom zdravlju tinejdžera?

Istraživanja upućuju na to da pretjerano korištenje društvenih mreža može biti povezano s osjećajem usamljenosti, neadekvatnosti, nezadovoljstva životom, depresijom, anksioznošću i drugim problemima mentalnog zdravlja. Rizika je mnogo, no moguće ih je izbjeći

Preporuke UNICEF-a za zaštitu dječjih prava u online igrama

Osigurajte da igre budu inkluzivna okruženja, predstavljajući raznolikost igrača, pružajući pozitivne uzore, izbjegavajući stereotipizaciju i pretjerano seksualizirane likove te pružajući likove s kojima se mogu povezati i dječaci i djevojčice različitog podrijetla – jedna je od preporuka programerima igara

Medijska pažnja i samoubojstva: Kako bi se trebalo izvještavati o ovoj temi

Istraživanja pokazuju kako medijsko izvještavanje o samoubojstvima potiče nova samoubojstva, a najveći utjecaj ima na adolescente i mlade odrasle osobe. Što bi trebalo činiti, a što izbjegavati tijekom izvještavanja o samoubojstvima?

Preporuke pravobraniteljice za djecu o zaštiti privatnosti djece u medijima

U kojim situacijama novinari i urednici trebaju biti posebno pažljivi kako ne bi otkrili identitet djeteta, povrijedili njegovo dostojanstvo te ga učinili još ranjivijim? Prenosimo vam preporuke s internetske stranice pravobraniteljice za djecu Dijete.hr

Mobiteli ozbiljno ugrožavaju san djece i roditelja

Oko 60 posto roditelja i 70 posto djece svoje mobitele provjeravaju do pola sata prije spavanja, što ne uključuje paljenje i gašenje alarma za buđenje. Uz to, svaki treći adolescent i svaki četvrti roditelj priznaju da ih tijekom noći znaju probuditi obavijesti s društvenih mreža

Vrijeme na društvenim mrežama minimalno utječe na tinejdžere

Istraživanje Oxfordskog instituta za internet pokazalo je da je povezanost između korištenja društvenih mreža i životnog zadovoljstva adolescenata manja od 1 posto

Senzorne projekcije: filmski doživljaj prilagođen djeci s teškoćama u razvoju

Eva Brlek i Sandra Malenica, koje su prije četiri godine u Hrvatskoj pokrenule projekt senzornih projekcija, ispričale su nam kako za njih biraju filmove i kako uvjete u kinu prilagođavaju djeci s poremećajem senzorne integracije i drugim teškoćama u razvoju

Koliko ekrani štete zdravlju djece: 4 ključna pitanja za roditelje

Britanski stručnjaci ističu da ne postoje dokazi o direktnom “toksičnom” utjecaju ekrana na djecu. Umjesto davanja univerzalnih preporuka, roditelje pozivaju da sami odrede vremenska ograničenja, ovisno o tome što je važno njima i njihovoj djeci

Utjecaj Instagrama na zadovoljstvo vlastitim tijelom kod tinejdžerica

Istraživanje pod imenom ‘Lijepa kao slika’ bavilo se utjecajem manipuliranih fotografija objavljenih na Instargramu na sliku o vlastitu tijelu kod tinejdžerica

Kvalitetni crtići za jednogodišnjake

Ako već djetetu mlađe jasličke dobi nudimo animirane filmove, što bismo općenito trebali izbjegavati, to mogu biti na primjer Piko, Praščić Pepa, Miffy te Tomica i prijatelji, predlaže odgojiteljica Jelena Alpeza u odgovoru našoj čitateljici

Trebamo li ograničiti korištenje pametnog telefona dok smo sa svojom bebom?

Razgovarajte, igrajte se, grlite se i održavaje kontakt oči u oči sa svojom bebom što je više moguće; potrudite se da vas mobitel i drugi uređaji u tome ne ometaju

Dječji psihijatri o vezi videoigara i ADHD-a

Videoigre su posebno privlačne djeci s ADHD-om, jer dok ih igraju, zbog brojnih podražaja i brzog tempa nemaju vremena početi razmišljati ni o čemu drugome

Preporuke Vijeća Europe o pravima djece u digitalnom svijetu

Odbor ministara Vijeća Europe početkom srpnja prihvatio je smjernice za poštivanje, zaštitu i ostvarivanje prava djece u digitalnom okruženju, kojih bi se trebale pridržavati sve države članice, uključujući Hrvatsku

Podmukla znanost iza naše opsjednutosti društvenim mrežama

Kako bismo mogli ograničiti korištenje društvenih mreža, trebamo znati prepoznati trikove koje one koriste da bi vas “navukle”

Kada, kako i koliko vremena djeca u Hrvatskoj provode pred malim ekranima

Bez nadzora roditelja 70 posto djece predškolske dobi gleda TV, 2/3 ih koristi mobitel i računalo, a 75 posto tablet – neki su od rezultata Prvog nacionalnog istraživanja o predškolskoj djeci pred malim ekranima prikazanih u Rodinoj infografici

Postavite pravila – kada, koliko dugo i kakve sadržaje djeca mogu pratiti

Zašto je roditeljski nadzor nad korištenjem medijskih platformi važan i što roditelji trebaju znati i činiti kako bi ograničili vremenski i sadržajni pristup televiziji i drugim medijskim platformama

Kako djeca razlikuju medijski prostor od stvarnosti?

Djeca do treće godine vjeruju kako je audiovizualni sadržaj zapravo prozor u svijet i sve ono što je prikazano drže stvarnim. Razlikovanje se postupno usavršava s djetetovim misaonim razvojem i iskustvom u korištenju medija sve do 12. ili 13. godine života

Kako dječacima pomoći da razviju zdravu sliku tijela, unatoč medijima

Izloženost nerealističnim prikazima mišićavog muškog tijela u časopisima, videoigrama, filmovima, glazbenim spotovima, oglasima i na društvenim mrežama mogu kod dječaka i mladića dovesti do nezadovoljstva vlastitim tijelom

Kako mediji oblikuju dječji pogled na svijet i utječu na ponašanje?

Djeca usvajaju ponašanja gledajući, preuzimajući i imitirajući ponašanja modela, a modeli osim stvarnih osoba mogu biti i osobe, filmski i animirani likovi iz medija

Kako igranje videoigara uravnotežiti s drugim razvojno važnim igrama?

Da bi se djeca zdravo razvijala, trebaju vrijeme provoditi ne samo u digitalnoj igri, nego i u socijalnoj, aktivnoj, kreativnoj i slobodnoj igri. Svaka od njih ima svoje mjesto, a savjete kako ih kombinirati i uravnoteženo koristiti prenosimo sa stranice LearningWorks For Kids

Jurić djecu potiče na pomaganje prijateljima

U nizozemskom istraživanju, djeca koja su pogledala isječak iz filma ‘Auti’ u kojem se Munjeviti Jurić odriče pobjede kako bi pomogao starom šampionu Kingu da završi utrku, bila su spremnija pomoći prijatelju u rješavanju zadatka, nego djeca koja su pogledala isječak u kojem nisu prikazana pomagačka ponašanja

Djeca i oglašavanje: što se smije, a što ne?

U Hrvatskoj, kao i u svijetu, postoji niz zakona čije odredbe štite djecu u oglašavanju zbog njihove lakovjernosti i nedostatka životnog iskustva te moguće povrede roditeljskog autoriteta

Djeca imaju pravo na informaciju, slobodu izražavanja mišljenja i na privatnost

Mediji djeci i mladima trebaju pružiti informacije koje su im relevantne i bitne za njihovu društvenu, duhovnu i moralnu dobrobit te, s druge strane, omogućiti djeci i mladima da putem medija izražavaju svoje mišljenje na njima primjeren način. Pri tome moraju imati na umu i pravo na privatnost

Kad vide oružje na filmu, djeca su zainteresiranija za oružje u stvarnom životu

U novom istraživanju, djeca koja su na filmu vidjela pištolj dulje su se igrala s pravim pištoljem i češće povlačila okidač nego djeca koja su gledala film u kojem nije prikazano oružje

Reality emisije i programi za otkrivanje talenata: jesu li štetni za djecu?

Djeca koja učestalo gledaju reality programe u značajno većoj mjeri vjeruju kako su za sreću potrebni bogatstvo, popularnost i ljepota

Zašto djeca žele gledati uvijek isti crtić ili igrati istu igru?

Intenzivan fokus na omiljene crtiće, priče i igrice nije neuobičajen u dječjoj dobi, ali u nekim slučajevima može predstavljati problem

Utjecaj medija na tjelesni i spolni razvoj, zdravlje i sliku tijela

Prekomjerna težina, prerano stupanje u seksualne odnose, korištenje sredstava ovisnosti, nezadovoljstvo vlastitim izgledom – sve se to može povezati s izloženošću djeteta određenim medijskim sadržajima

Medijski sadržaji za djecu moraju biti prilagođeni njihovoj dobi

UNICEF-ov priručnik ‘Kako komunicirati s djecom’ donosi načela i smjernice za medijske sadržaje namijenjene djece, a prvo načelo je da medijski sadržaji za djecu moraju biti namijenjeni djeci i prilagođeni njihovoj dobi. Pročitajte što to točno znači u praksi

Razvoj djece u dobi od 11 do 14 godina i kakvi im mediji tada trebaju

U ranoj mladenačkoj dobi, odnosno od jedanaeste do četrnaeste godine, za djecu je osobito važno da se njihova mišljenja i ideje prepoznaju i poštuju, a još uvijek trebaju i odane i suosjećajne odrasle osobe koje će ih savjetovati i poslužiti im kao pozitivni uzori

Ima li u dječjem programu mjesta za oglase?

Zagovornici dječjih i potrošačkih prava protive se nastojanjima velikih američkih medijskih kuća, poput Disneya, Foxa i CBS-a, da se smanje ograničenja oglašavanja u dječjim televizijskim programima

Koliko pušenje u filmovima šteti djeci i mladima

Kad je riječ o pušenju, više od roditelja, vršnjaka pa i oglasa za cigarete na tinejdžere utječu filmovi u kojima njihovi omiljeni likovi ili glumci puše

Kako kod djece poticati empatiju? I mediji vam mogu pomoći u tome

Uz iskazivanje empatije prema djetetovim osjećajima i doživljajima, potičite ga da zamisli kako bi bilo u tuđim cipelama. U tome od pomoći mogu biti i filmovi, emisije, društvene mreže i videoigre

Postoji li veza između korištenja mobitela i ispada bijesa kod djece?

Pojam ‘tehnoferencija’ odnosi se na distrakcije u interakciji roditelja i djece uslijed korištenja tehnoloških uređaja – pametnog telefona, tableta, televizora, računala i ostalih. Novo istraživanje bavilo se utjecajem takvih distrakcija na ponašanje djece

Tri kategorije štetnosti audiovizualnih sadržaja

Kod određivanja štetnosti audio i audiovizualnih sadržaja koristi se više kriterija od kojih su najvažnije sadržajne, vizualne i zvučne značajke medijskog sadržaja te karakteristike djece, osobito njihove razvojne dobi

Kakvi medijski sadržaji pozitivno utječu na djecu od 7. do 10. godine?

Priče kojima su u središtu dječji likovi, koje pokazuju kako djeca mogu nešto promijeniti u svojim i tuđim životima, podržat će razvojne potrebe djece u dobi od sedme do desete godine

Znanstvene spoznaje o utjecaju medija na razvoj djece i mladih

Snaga djelovanja medija na djecu i mlade ovisi o medijskim sadržajima koje dijete koristi, o području psihofizičkog razvoja djeteta kao i o stupnju toga razvoja, ali i o brojnim drugim čimbenicima

Rezultati istraživanja: Kako hrvatski predškolci provode vrijeme uz ekrane

S prvim rođendanom uz male ekrane vrijeme provodi 40% djece, s dvije godine taj broj penje se na 79%, a s četiri godine elektroničke uređaje koriste gotovo svi. Većini je prvi uređaj bio TV, a slijede ga mobitel i tablet, pokazalo je istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona

Djeca kao sugovornici, suradnici i suautori u radijskim i TV emisijama

Koje se teme vezane za djecu i mlade u medijima prate, a koje zanemaruju? Kad izvještavaju o djeci, poštuju li novinari njihova prava? Pročitajte što o tome misli novinarka i urednica Višnja Biti, dobitnica Nagrade za promicanje prava djeteta – za životno djelo

Kvalitetni medijski sadržaji za djecu do šeste godine

Koje su glavne razvojne osobine djece od rođenja do šeste godine te kako bi, s obzirom na to, trebali izgledati medijski sadržaji namijenjeni najmlađima? Odgovore na ova pitanja daje UNICEF-ov priručnik ‘Kako komunicirati s djecom’

Pozitivni i negativni utjecaji medija

Mediji mogu na pozitivan, ali i negativan način utjecati na živote djece u svim područjima njihova razvoja pa tako i na spremnost na suradnju s drugima ili pak agresivno ponašanje

Sadržaji koji povećavaju rizik konzumiranja alkohola, duhana i droga

Medijski prikazi konzumiranja alkohola, duhana i opijata često mladima daju sliku o njihovoj povezanosti s osjećajima uzbuđenja, sreće i energije ili pak kao instantnim rješenjem za razne probleme

Zaštita djece i mladih od negativnih utjecaja oglašavanja

Zakonom i drugim propisima zabranjuje se i ograničava oglašavanje i tržišna komunikacija za niz proizvoda i usluga pa se, primjerice, kod oglašavanja alkoholnih pića ne smije povezivati konzumiranje alkohola s poboljšanim fizičkim stanjem ili vožnjom

Kako djeca doživljavaju ono što vide na televiziji – od 1. do 18. godine

Djeca u dobi od tri do pet godina još uvijek ne razlikuju stvarne i fiktivne sadržaje pa smatraju da Superman, Batman i ostali televizijski junaci postoje i u stvarnom životu

Vatikanski podrumi i Antuntun – zašto i kako razvijati kritičko mišljenje

Da postoji udžbenik za razvoj kritičkog mišljenja, to bi bili mediji. Filmovi, serije, reklame, društvene mreže… idealan su materijal za brušenje kritičke oštrice, piše Maja Jerčić, pedagoginja i autorica programa Učimo učiti

Preporuke urednicima i medijskim djelatnicima za zaštitu djece u medijima

Prenosimo vam dio Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija posebno namijenjen urednicima i medijskim djelatnicima, u kojem je objašnjeno na što bi sve trebali paziti prilikom klasifikacije sadržaja, odnosno dodijeljivanja oznaka 12, 15 i 18

Jesper Juul: Kako pametni telefoni i tableti izgladnjuju naša srca?

U suradnji s Familylab Hrvatska donosimo vam tekst poznatog pedagoga i obiteljskog terapeuta Jespera Juula. On objašnjava kako korištenje pametnih telefona djeluje na naše odnose te predlaže eksperiment koji svatko može provesti u svojoj obitelji

Spolni razvoj i seksualni sadržaji u medijima

Kako na spolni razvoj mogu utjecati nagost, seksualizirani i seksualno eksplicitni sadržaji te kako se u ovom kontekstu koriste dobne oznake 12, 15 i 18

Dijete želi svaku igračku iz reklame

Psihologinja Hana Hrpka savjetuje kako reagirati kad dijete izražava želju za svakom igračkom koju vidi na reklami i ljuti se i plače kad mu roditelji kažu da je ne može dobiti

Tablet kao igračka: kako touchscreen uređaji utječu na najmlađe?

Za sada je vrlo malo znanstvenih istraživanja o ovoj temi, no preliminarni rezultati britanske studije upućuju na to da nije svejedno koliko vremena djeca provode uz touchscreen uređaje, uz kakve sadržaje i u kojem kontekstu

Što kad pod utjecajem medija djevojčica misli da nije dovoljno lijepa?

Mama srednjoškolke, koja prati razne beauty blogove i preokupirana je svojim izgledom, pita kako joj pomoći da ojača samopoozdanje i da svoju vrijednost ne veže toliko uz ljepotu. Pročitajte odgovor psihologinje Mirande Novak

Reklame određuju što će djeca željeti za Božić

Više od polovice novca uloženog u oglašavanje igračaka potroši se tijekom listopada, studenog i prosinca, a utjecaj oglasa jači je što su djeca mlađa

Kako su se promijenile navike gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj

Novo istraživanje pokazuje da većina djece televizijski program prati u društvu obitelji, dok je prije samo dvije godine svako treće dijete program pratilo bez nadzora odrasle osobe

Prisutnost roditelja tijekom gledanja televizije mijenja rad djetetova mozga

Već je poznato da razgovor čini razliku kad je riječ o utjecaju medija na djecu, no novo istraživanje pokazuje da roditelji ne moraju ništa ni reći da bi utjecali na djetetov doživljaj sadržaja koje gleda

Okultni i paranormalni sadržaji nisu za mlađe od 18

U Preporukama za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, među potencijalno štetnim audiovizualnim sadržajima navedeni su i okultni i paranormalni sadržaji. Pročitajte zbog čega takvi programi moraju biti označeni kategorijom 18 i ne smiju se emitirati prije 23 sata

Pretraži

OBRAZOVNI MATERIJALI

VIDEOLEKCIJE

Infografike

IDEOLOŠKI IZAZOV

ONLINE IGRA

Preporuke za zaštitu djece

Birajmo što gledamo

PIŠITE NAM