Europska je komisija, nastavljajući s aktivnostima u borbi protiv dezinformacina, donijela u prosincu 2018. Akcijski plan koji donosi niz mjera za suzbijanje dezinformacija koje bi institucije EU-a trebale koordinirano provoditi u suradnji s državama članicama
Piše: Ana Dokler
Informiranje i osnaživanje građana kroz promicanje medijske pismenosti te potpora kvalitetnom novinarstvu i provjeravateljima činjenica, neke su od mjera predloženih u Akcijskom planu protiv dezinformacija, koji je Europska komisija predstavila 5. prosinca 2018.
“Podizanje svijesti javnosti ključno je za povećanje društvene otpornosti na prijetnje koje donose dezinformacije, za što je potrebno bolje razumijevanje izvora dezinformacija i namjera, alata i ciljeva koji stoje iza dezinformacija, ali i naše vlastite ranjivosti”, navodi se u dokumentu.
Akcijskim planom protiv dezinformacija Europska unija nastoji zaštititi svoje demokratske sustave i instituciju javne rasprave, imajući na umu izbore za Europski parlament, koji će se održati u svibnju 2019. te više od 50 predsjedničkih, parlamentarnih, regionalnih i lokalnih izbora u državama članicama u naredne dvije godine.
“Sloboda izražavanja temeljna je vrijednost Europske unije sadržana u Povelji o temeljnim pravima Europske unije i u ustavima država članica. Naša otvorena demokratska društva ovise o pristupu građana različitim vjerodostojnim informacijama kako bi mogli oblikovati mišljenje o raznim političkim temama. Tako građani mogu informirano sudjelovati u javnim raspravama i izraziti svoju volju kroz slobodne i poštene političke procese. Namjerno, masovno i sustavno širenje dezinformacija predstavlja izazov za te demokratske procese”, objašnjeno je u uvodu Akcijskog plana, a dezinformacije su definirane kao dokazivo lažne ili obmanjujuće informacije smišljene, iznesene i proširene radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti.
“Akteri koji stoje iza dezinformacija mogu biti unutarnji, iz država članica, ili vanjski, uključujući državne (ili sponzorirane od strane vlade) i nedržavne aktere. Prema izvještajima, više od 30 zemalja koristi dezinformacije i propagandu u različitim oblicima, u svojim zemljama i van njih. Korištenje dezinformacija od strane aktera iz država članica sve je veći uzrok zabrinutosti diljem Europske unije. Slučajevi širenja dezinformacija vođenih od strane nedržavnih aktera također su zabilježeni u Europskoj uniji, poput onih vezanih za cijepljenje. Što se tiče vanjskih aktera, postoje snažni dokazi protiv Rusije, no i ostale zemlje razvijaju strategije dezinformiranja, brzo učeći na temelju ruskih metoda,” piše u ovom dokumentu Europske komisije.
Dezinformacije na internetu jedan su od glavnih izazova Europske unije
Problemom lažnih vijesti, odnosno dezinformacija Europska komisija bavi se od 2015. Od tada su pokrenute razne aktivnosti u borbi protiv dezinformacija, a ovaj Akcijski plan predviđa konkretne mjere koje bi institucije EU-a trebale koordinirano provoditi u suradnji s državama članicama.
Poziva se tako na jačanje suradnje u otkrivanju, analizi i razotkrivanju kampanja dezinformiranja. Među ostalim, predviđeno je uspostavljanje sustava brzog uzbunjivanja između institucija EU-a i država članica kako bi se olakšale razmjena podataka i analiza kampanja dezinformiranja te omogućilo pravodobno slanje upozorenja o dezinformacijama te koordinirani odgovor.
Akcijski plan predviđa i pažljivo praćenje provedbe Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, koji su u rujnu potpisale internetske platforme i predstavnici oglašivačke industrije. Kao prioritet kojem bi se trebali posvetiti Google, Facebook, Twitter i drugi potpisnici Kodeksa istaknute su aktivnosti povezane s europskim izborima: osiguravanje transparentnosti političkog oglašavanja, intenzivniji rad na zatvaranju aktivnih lažnih računa, označavanje poruka koje automatski šire “botovi” i suradnju s provjeravateljima činjenica i akademskim istraživačima kako bi se otkrile kampanje dezinformiranja te osigurala veća vidljivost i širenje provjerenog sadržaja. Navedeno je da će Komisija uz pomoć Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge osigurati podrobno i trajno praćenje provedbe preuzetih obveza.
Facebook, Twitter i Google prvi put zajedno protiv dezinformacija
Države članice bi, prema Akcijskom planu, trebale u suradnji s Europskom Komisijom raditi na podizanju svijesti o negativnom utjecaju dezinformacija, podržati rad neovisnih medija, provjeravatelja činjenica i istraživačkih novinara, kao i stvaranje multidisciplinarnih timova provjeravatelja činjenica i istraživača sa specifičnim znanjem o lokalnim informacijskim okruženjima.
Europska komisija najavila je da će pojačati aktivnosti u promoviraju medijske pismenosti, u sklopu kojih će poticati prekograničnu suradnju među stručnjacima za medijsku pismenost kao i razvoj praktičnih alata za osvještavanje važnosti medijske pismenosti, te će od 18. do 22. ožujka organizirati prvi europski Tjedan medijske pismenosti. Države članice potiču se i na brzu implementaciju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, u kojoj je, također, medijska pismenost dobila istaknuto mjesto.
Preuzmite cijeli dokument na engleskom jeziku
