Koliko je i kako medijska pismenost zastupljena u kurikulumima obaveznih predmeta i nekih međupredmetnih tema? Donosimo vam pregled i osvrt koji je napravila Amadea Draguzet, školska knjižničarka mentorica iz Osnove škole Stoja u Puli

Piše: Amadea Draguzet, školska knjižničarka mentorica

Medijska i informacijska pismenost provlače se kroz gotovo sve naše kurikulume, a u predmetima u kojima ih ne nalazimo samostalno, pronaći ćemo ih u dijelu korelacije s drugim predmetima i međupredmetnim temama, kao što je Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Doduše u kurikulumu Tjelesne i zdravstvene kulture baš je korelacija s Uporabom IKT-a izostala, iako se u ishodima navodi uporaba mobilnih aplikacija te ne bi bilo na odmet upozoriti učenike da pripaze kada im se primjerice nude razne aplikacije koje obećavaju vježbe s kojima će vrlo lako do prekrasnog i jakog tijela, ili pak oglasi za klađenje. Može se to kompenzirati ukoliko se sat razrednog odjela posveti toj temi, ali jedan sat ne znači ništa.

Kada o medijskoj i informacijskoj pismenosti govorimo u kontekstu snalaženja s medijima i informacijama koje oni nude, a koje podupiru kako učenje tako i podučavanje, krenut ćemo od međupredmetne teme Uporaba IKT-a koja obiluje upravo ishodima povezanim s tim pismenostima.

Materijala u smislu ishoda i preporuka ima, samo ih je potrebno poznavati, povezati i kreativno upotrijebiti prilikom organizacije samih nastavnih sati.

Obrazovni materijali za preuzimanje

Naravno da je prije toga potrebno poznavati sam pojam kako medijske tako i informacijske pismenosti. Nameće se pitanje koliko je sustav pripremio učitelje i stručne suradnike i koga god je potrebno za bavljenje tim pismenostima, ishodima i realizacijama. Kurikulumi su izrađeni tako da se učiteljima da što veća sloboda u kreiranju sata, korištenja metoda prenošenja znanja i sloboda izbora izvora kojima će se služiti. Nije lako prijeći s jednog, dugo vremena upotrebljavanog načina, na drugačiji i širi. Sloboda je poticajna, no zahtjeva opsežnije pripremanje i puno veći angažman prije samog sata.

Što se tiče medijske i informacijske pismenosti sadržaji su tu, ali učitelje treba podučavati, sustavno ih osnaživati znanjima i vještinama, motivirati i potaknuti na jednu drugačiju kreativnost.

U pojedinim kurikulumima nailazi se na konkretan pojam medijske pismenosti prilikom postavljanja odgojno-obrazovnih ciljeva, metoda poučavanja i u korelacijama, međutim u nekoliko se predmeta sve to preslikava i konkretizira i kroz same domene, strukturu kurikuluma i, ono što je najvažnije, detaljno je i jasno koncipirano u ishodima.

Hrvatski jezik

U kurikulumu Hrvatskog jezika jedna od tri sadržajne domene je Kultura i mediji. Uz stjecanje čitalačke navodi se i medijska i informacijska pismenost kao preduvjet osobnog razvoja, uspješnog školovanja, cjeloživotnog učenja i kritičkog odnosa. Mediji se navode kao primarni nosioci kulture.

U ishodima se očekuje da u domeni Kultura i mediji učenici:

  • istražujući i pretražujući informacije zauzimaju prema njima kritički odnos i kritički ih promišljaju,
  • procjenjuju pouzdanost i korisnost prikupljenih informacija,
  • uvježbavaju procjenu i vrednovanje svrhe i namjene,
  • stvaralački preoblikuju informaciju,
  • prepoznaju obrazovne digitalne medije,
  • pronalaze i kombiniraju podatke iz različitih izvora,
  • objašnjavaju razliku između novinskih priloga na televiziji i radiju,
  • prepoznaju kako se grafičkim elementima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja,
  • razlikuju komercijalne i nekomercijalne medije,
  • objašnjavaju reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst…

Za zaključiti je kako su u domeni Kultura i mediji unutar kurikuluma Hrvatskoga jezika detaljno i jasno dani temelji za razvoj medijske pismenosti kojom se do osmog razreda osnovne škole može dobiti medijski i informacijski dobro potkovani pojedinac.

Kako bi se u školi trebalo učiti o medijima?

Prirodne znanosti

U kurikulumu Geografije navodi se e-učenje koje će osposobiti učenika za korištenje računalne tehnologije i internetskih izvora te se to smatra preduvjetom uspješnog cjeloživotnog učenja. Ističe se važna uloga školske knjižnice unutar koje će se učenik služiti literaturom i izvorima, naučit će pravilno citirati kod pisanja samostalnih, istraživačkih radova.

Kako su srednjoškolci počeli pratiti vijesti i o njima kritički promišljati

Učitelj Matematike slobodan je, ali i odgovoran istraživati nove izvore znanja, samostalno odrediti dodatnu literaturu i izvore informacija kojima će se koristiti učenici. Dakle, potrebno je i učitelje osnažiti za prepoznavanje kvalitetnih, pouzdanih i korisnih izvora prije no što će oni prenijeti kako izvor tako i dolazak do kvalitetnog izvora. Od učenika se pak očekuje da samostalno istraže neke teme poput valute i povijesti novca, broja π i sličnog.

Kod Fizike se očekuje pravilno navođenje izvora informacija, pravilan odabir informacija te primjena istog kod istraživanja rada poznatih znanstvenika i pronalaženja snimljenih pokusa. Ako se uzme u obzir da će učenici kroz Hrvatski jezik i međupredmetnu temu Uporaba IKT-a već usvojiti načine odnošenja prema različitim izvorima informacija i samim informacijama nije to sve isto potrebno navoditi ponovno, ali se može istaknuti da se valja pridržavati svega što o prikupljanju i obradi informacija znaju.

Kurikulum Kemije jasno daje uputu kako učenike treba uputiti u istraživanju na različite izvore znanja (internet, stručna literatura, enciklopedije i sl.) te ih poticati na kritičko procjenjivanje informacija. Kod područja korelacije međupredmetna tema Uporaba informacije i komunikacijske tehnologije smatra se važnom zbog pretraživanja informacija i dolaženja do različitih izvora te obrade, prikazivanja, objavljivanja i dijeljenja podataka.

I kod Biologije valja stvarati kritički odnos prema informacijama i argumentirano iznositi ideje, razvijati kompetencije korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi sve to dovelo do biološke pismenosti, ali važnim se smatra i upućivanje učenika da nisu svi izvori informacija pouzdani (npr. blog, forum, Wikipedija) te potaknuti razvoj kritičkoga odnosa prema vlastitome radu. Učenici se trebaju koristiti pouzdanim izvorima i navoditi ih ispravno uz poštivanje autorskih prava.

Iako se pojavljuje kroz prva četiri razreda, Priroda i društvo očekuje pravilnu, sigurnu i svrsishodnu uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Prikupljanjem, obradom i prikazivanjem podataka treba razvijati upravo informacijsku i digitalnu pismenost. Uz usmjeravanje od strane učitelja, učenik provodi jednostavnija istraživanja različitih izvora informacija.

Likovna, glazbena i tehnička kultura

Likovna kultura detaljnije se bavi aspektom slikovne poruke i njeguje kritički stav posvećujući mu domenu Doživljaj i kritički stav. Kod učenika se razvija analitičko i kritičko mišljenje kao nužni preduvjet za odgajanje budućeg kompetentnog promatrača koji je sposoban izraziti argumentirane stavove. Valja uspostaviti selektivan odnos prema velikoj količini vizualnih informacija koje primaju novomedijskom tehnologijom. Istražuje se odnos između publike i autora djela. Uspoređuje se odnos slike i teksta u stripovima, slikovnicama, udžbenicima, i u skladu s razvojnim interesima i sposobnostima, reklamama, časopisima i ostalim medijima. Uspoređuju čitljivost teksta i jasnoću poruke, samostalno prikupljaju informacije i propituju utjecaj popularne kulture na oblikovanje stavova. Propituju kako se sadržaji vizualne kulture interpretiraju u različitim medijima i kako utječu na identitet učenika. I za područje Likovne kulture moglo bi se reći da se ozbiljno i opsežno pozabavila medijskom i informacijskom pismenošću, baš kao i Hrvatski jezik.

Glazbena kultura također je izrazito postala ovisna o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji pri čemu se navodi, ali samo prilikom razrade učenja i poučavanja, kako je učenike potrebno odgojiti za kritički i selektivan pristup glazbenoj ponudi. Ovaj navod nadalje nije potkrijepljen ishodom, niti razradom ishoda, tako da su učitelji glazbe poprilično prepušteni sami sebi u smislu izbora bavljenja stvaranjem kritičkog i selektivnog pristupa glazbenoj ponudi. Glazba je važan medij koji izrazito jako utječe na stvaranje slike o sebi, na stvaranje stavova i obrazaca ponašanja, jer djeluje preko emocija i stoga bi bilo izrazito važno osvijestiti koje i kakve emocije osjećamo ponavljajući beskrajno puno puta pjesmu koja nas se dojmi i video spot koji može i ne mora reflektirati osnovnu misao pjesme. Upravo u području glazbe trebalo bi razvijati kritičnost prema porukama koje stižu iz glazbene industrije.

U području Tehničke kulture učenici istražuju podatke o zanimanjima koristeći se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Kod tzv. samoostvarujuće nastave navodi se načelo da se sustavno istraži, kritički promisli, stvaralački primjeni te analizira i vrednuje.

Povijest i strani jezici

Iako se direktno kao pojam ne navodi, u nastavi Povijesti važno mjesto zauzima bavljenje upravo povijesnim izvorima. U tom području prepoznaju se odrednice medijske kulture kroz učenje analize i vrednovanja izvora, postavljanju pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njegovim gledištima i namjerama, ali to se navodi tek kao jedan od clijeva i dalje se ne razrađuje kroz ishode. Iako se u području korelacije navodi veza s Hrvatskim jezikom i stranim jezicima u razvoju medijske kulture te veza s Uporabom IKT-a kroz korištenje digitalnih alata te razvoja osjećaja odgovornosti i kritičkog promišljanja o korištenju tehnologije i izvora informacija, to u ishodima i razradi ishoda nigdje nije konkretno navedeno.

Područje Engleskog jezika direktno navodi razvoj medijske pismenosti te kroz domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom kroz ishode sustavno razrađuje bavljenje informacijama, izvorima i vještinama kritičkog mišljenja. Učenik provjerava informacije procjenjujući njihovu aktualnost i svrhovitost u rješavanju problemske situacije. Kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama.

Informatika

Iako bi se u području Informatike očekivao veći tretman područja interneta koje svakodnevno plijeni većinu vremena učenika, malo je ishoda usmjereno ka tome. U ciljevima se navodi kako je traženje i dohvaćanje te kritičko vrednovanje informacija iz različitih izvora temelj uporabe digitalne tehnologije, ali se kroz samo dva konkretna ishoda u petom i osmom razredu bavi vrednovanjem informacija, procjenjivanjem točnosti, učestalosti, relevantnosti i pouzdanosti informacija i njihovih izvora.

Video lekcija: Provjera sadržaja na internetu

Kao što je već rečeno, u mnogim predmetima vidljive su neke od temeljnih odrednica medijske i informacijske pismenosti s kojima se treba raditi i to redovito i sustavno. Za sva ona područja u kojima je medijska pismenost izostavljena može se sadržaje i nastavne sate nadopunjavati korelacijom sa sadržajem međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, jer učenje mora ići kroz istraživanje, a zašto ne istraživati bogatstvo informacija koje nam je svakodnevno nadomak ruke.

O temi edukacije učitelja i stručnih suradnika bit će provedeno istraživanje kako bi se pridonijelo postavljanju dodatnih temelja za realizaciju i implementaciju medijske i informacijske pismenosti kroz osnaživanje onih koji medijsku i informacijsku revoluciju moraju preusmjeriti. Mi učitelji zajedno s učenicima trebamo steći znanja i vještine potrebne za pravilno razumijevanje i provjeru informacija, u svijetu u kojem smo im stalno izloženi.

Ideje kako medijsku pismenost integrirati u nastavu

Izvori:

  1. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-150. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_150.html (pristupljeno 18.prosinca 2020.).
  2. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 10/2019-215. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_215.html (pristupljeno 18. prosinca 2020.).
  3. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Geografije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-145. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_145.html (pristupljeno 20. prosinca 2020.).
  4. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Matematike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-146. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_146.html (pristupljeno 22. prosinca 2020.).
  5. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Kemije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 10/2019-208. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_208.html (pristupljeno 23. prosinca 2020.).
  6. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Biologije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-149. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_149.html (pristupljeno 24. prosinca 2020.).
  7. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-161. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_161.html (pristupljeno 24. prosinca 2020.)
  8. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Likovne kulture za osnovne škole i Likovne umjetnosti za gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-162. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_162.html (pristupljeno 26. prosinca 2020.).
  9. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Glazbene kulture za osnovne škole i Glazbene umjetnosti za gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-151. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_151.html (pristupljeno 26. prosinca 2020.).
  10. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Prirode i društva za osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-147. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_147.html (pristupljeno 27. prosinca 2020.).
  11. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 22/2018-436. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_22_436.html (pristupljeno 27. prosinca 2020.).
  12. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 7/2019-139. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_139.html (pristupljeno 27. prosinca 2020.).
  13. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. 27/2019-557. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_03_27_557.html (pristupljeno 27. prosinca 2020.).

Foto: Stefan Meller from Pixabay