Na panel diskusiji o medijskoj pismenosti kao alatu u borbi protiv govora mržnje sudjelovale su stručnjakinje za medijsku pismenost iz Irske, Finske, Danske, Norveške i Hrvatske i predstavile nacionalne projekte medijskog opismenjavanja
Piše: Ana Dokler
“Medijska pismenost nije lijek za sve probleme života u digitalnom okruženju, uključujući govor mržnje, ali je važan dio rješenja”, rekla je Martina Chapman, stručnjakinja za medijsku pismenost i nacionalna koordinatorica irske mreže za medijsku pismenost, na panel diskusiji “Medijska pismenost, nužan alat u borbi protiv govora mržnje” 7. studenog u Zagrebu.
Martina Chapman moderirala je ovu panel diskusiju održanu u sklopu međunarodne konferencije “Govor mržnje u medijima: uloga regulatornih tijela i pravosuđa” u organizaciji Vijeća Europe i Agencije za elektroničke medije, a panelistice Kristine Meek, Saara Salomaa, Gitte Bang Stald i Lana Ciboci predstavile su iskustva iz Norveške, Finske, Danske i Hrvatske.
Europski stručnjaci u Zagrebu na konferenciji o govoru mržnje u medijima
Kristine Meek iz norveške regulatorne agencije za medije – Medietilsynet predstavila je njihovu nacionalnu kampanju protiv lažnih vijesti na internetu, provedenu u vrijeme parlamentarnih izbora 2017. u partnerstvu s Facebookom i norveškom organizacijom za provjeru činjenica Faktisk.
Svim korisnicima Facebooka u Norveškoj tada su na news feedu bili dostupni savjeti za prepoznavanje lažnih vijesti te poveznice na stranice Faktiska i Medietilsyneta, kao i kviz pomoću kojeg su mogli provjeriti koliko su vješti u otkrivanju lažnih vijesti. Proizvedeni su i radni materijali za nastavnike, za rad s učenicima od 13 do 16 godina s ciljem prepoznavanja lažnih vijesti i razvoja kritičkog mišljenja.
Saara Salomaa iz finskoog Nacionalnog audiovizualnog instituta – KAVI predstavila je rad te državne agencije koja ima zakonsku obvezu promovirati medijsku pismenost. U Finskoj se brojne nevladine, javne i privatne organizacije bave promoviranjem medijske pismenosti, a i nacionalni kurikul od ranog do srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, za dob od oko 10 mjeseci do 19 godina, uključuje medijsku pismenost.
“Do sada je naglasak bio na razvoju medijske pismenosti kod djece i mladih, a nove smjernice za nacionalnu politiku o medijskoj pismenosti trebale bi uključiti i odrasle“, istaknula je Saara Salomaa. Predstavila je i dva velika godišnja projekta: Tjedan medijske pismenosti, koji se u Finskoj održava u veljači, te Tjedan igara, koji je upravo u tijeku.
“Ne želimo se samo boriti se protiv aktualnih problema, jer tako dopuštamo da netko drugi nameće agendu i uvijek smo korak iza. Cilj nam je promovirati kritičko mišljenje i pozitivnu kulturu u medijima“, rekla je Saara Salomaa.
O stanju u Danskoj govorila je Gitte Bang Stald sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koja se bavi istraživanjima utjecaja digitalnih medija na demokraciju, društvene promjene, globalizaciju i kulturu mladih. Sudjelovala je i u brojnim projektima vezanima za medije i djecu i mlade, a u Zagrebu je predstavila izvješće o medijskoj pismenosti u Danskoj, nastalo na temelju dubinskih intervjua s 20 različitih obitelji iz pet danskih regija.
Zaključila je da su potrebna daljnja istraživanja i inicijative za podizanje medijske pismenosti koje bi u obzir uzele potrebe svih građana, uključujući one s posebnim potrebama i marginalizirane građane.
Dr.sc. Lana Ciboci, potpredsjednica hrvatskog Društva za komunikaciju i medijsku kulturu predstavila je rad te udruge i njihov veliki volonterski projekt Djeca medija. U sklopu njega su do sada održana predavanja i radionice za gotovo 18 000 učenika, roditelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, u više od 120 institucija diljem Hrvatske. Prošle godine dobili su i posebnu nagradu za europske projekte medijskog obrazovanja, koju dodjeljuje Evens Foundation.
Istaknula je da je Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu također jedan od partnera Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a na projektu Dani medijske pismenosti. Članovi Društva pripremili su nastavne materijale za osnovne i srednje škole, a tim povodom održali su i nekoliko predavanja i radionica u školama i knjižnicama.
“Ono što rade organizacije civilnog društva trebalo bi biti obavezno u školama”, poručila je Lana Ciboci.
Nakon panela, prilikom zatvaranja konferencije, Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, istaknuo je medijsku pismenost kao jedini sustavan pristup podizanju svijesti o govoru mržnje.
“No medijska pismenost je i puno više od toga”, dodao je. “Ona može osposobiti sve građane, neovisno o dobi, za kvalitetan život u 21. stoljeću i omogućiti im aktivno participiranje u javnom prostoru. Svi trebamo raditi na promociji i jačanju medijske pismenosti”, rekao je Robert Tomljenović, naglasivši još jednom važnost suradnje svih društvenih aktera u borbi protiv govora mržnje i širenja dezinformacija.
