Posebno treba upozoriti tinejdžere da se ne daju nagovoriti na skidanje pred kamerama, da ne rade golišave selfije kako bi ih objavljivali ili slali svojim partnerima ili partnericama
Piše: Marta Hržić Bijelić
Mobilne aplikacije koje su popularne među tinejdžerima omogućuju im dopisivanje i razmjenu fotografija i videozapisa. Dok će mnogi reći da u neprestanome dopisivanju nema ničeg lošeg, te aplikacije samo su naizgled bezazlene. U digitalnome svijetu mladi su izloženi mnogim rizicima, među kojima su i sexting i sextortion. Ovim relativno novim pojmovima pozabavili su se promicatelji medijske pismenosti i sigurnosti na internetu u Njemačkoj, organizacije klicksafe i Handysektor, koje su u siječnju ove godine izdale brošuru namijenjenu učiteljima “Selfies, Sexting, Selbstdarstellung” (Selfiji, sexting, samopredstavljanje).
Sexting je kovanica dviju engleskih riječi: sex (seks) i texting (dopisivanje) i podrazumijeva slanje seksualiziranih sadržaja, odnosno fotografija i/ili videozapisa putem računala ili pametnog telefona.
Sexting na Snapchatu i WhatsAppu
Snapchat svojim korisnicima nudi mogućnost “zaborava” razmijenjenog sadržaja, jer on nakon nekoliko sekundi “ispari”, a to ih, tvrde autori brošure, potiče da jedni drugima šalju svakojake sadržaje, uključujući i golišave fotografije, zbog kojih naknadno mogu požaliti. Tinejdžeri jedini drugima šalju eksplicitne fotografije u snapovima koji “nestaju” s pametnog telefona primatelja nakon što ih on pregleda. To korisniku koji ih je poslao daje lažni osjećaj sigurnosti.
Ono o čemu korisnici uglavnom ne razmišljaju jest svakako to da je moguće napraviti screenshot, koji zapravo onemogućuje “prolaznost” snapa. Pošiljatelj dobiva povratnu obavijest da je primatelj napravio screenshot fotografije i tu nastaje pravi problem. Kako naglašavaju autori brošure, primatelj tada ima mogućnost spremanja i prosljeđivanja fotografija pa izvorni pošiljatelj golišave fotografije ne zna kome sve sporna fotografija može dospjeti u ruke.
Nekoliko ključnih savjeta za zaštitu privatnosti na Instagramu i Snapchatu
Sexting je moguć i na WhatsAppu, aplikaciji jednako popularnoj među tinejdžerima. Problem sextinga na WhatsAppu još je izraženiji jer u njemu razmijenjene poruke i videi ostaju zabilježeni, oni ne “ispare” kao na Snapchatu. Da stvar bude gora, WhatsApp nudi mogućnost stvaranja grupnih razgovora, koji mogu potencirati daljnje širenje golišavih fotografija.
Sexting može voditi ka još većem problemu – sextortionu
Sextortion je kao i sexting, kovanica dviju engleskih riječi: sex (seks) i extortion (ucjena, iznuđivanje). Ono podrazumijeva da počinitelj sextortiona, u čije su ruke dospjele sporne fotografije, prijeti svojoj žrtvi da će ih širiti dalje i tako kompromitirati njezinu čast i dostojanstvo, što joj kasnije u životu može odmoći prilikom primjerice prijave na željeno radno mjesto (a u današnje vrijeme budući poslodavci pregledavaju i društvene mreže potencijalnih zaposlenika).
Počinitelj sextortiona ima veliku moć nad žrtvom, a kako do toga uopće ne bi došlo, autori brošure upozoravaju tinejdžere da se ne daju nagovoriti na skidanje pred kamerama, da ne rade golišave selfije kako bi ih objavljivali ili slali svojim partnerima ili partnericam, vjerujući kako će ju samo on ili ona vidjeti. Tinejdžerske veze lako pucaju i nerijetko se dogodi da jedan od partnera nakon prekida iz osvete objavi kompromitirajuću fotografiju. Autori brošure stoga upozoravaju djevojke da to nikako ne rade za nepoznate ljude, čak ni za poznanike, jer jednom kad takve fotografije padnu u ruke zlonamjernih ljudi, žrtve mogu ostati obilježene za čitav život.
Kratki film koji otkriva kako djeca postaju žrtve seksualne ucjene na internetu
Što žrtva sextinga može učiniti?
Autori brošure donose konkretne savjete i korake koje žrtve sextinga mogu poduzeti:
- Djeci i mladima savjetuju da se obrate odrasloj osobi od povjerenja koja će im biti potpora u tim teškim trenutcima.
- Žrtvi predlažu da zamoli osobu koja je proslijedila njezinu golišavu fotografiju da je izbriše. Također je treba upozoriti da je daljnje prosljeđivanje ovakvog sadržaja kazneno djelo.
- Žrtva može kontaktirati podršku društvene mreže ili aplikacije na kojoj je fotografija objavljena, ili proslijeđena, i zamoliti da se sporna fotografija izbriše.
- Žrtva može sa svim dokaznim materijalima otići na policiju i prijaviti počinitelja. Svaki oblik elektroničkog nasilja je kažnjiv, a posebno ako se radi o maloljetnoj osobi! Ako se to dogodi vama ili vašem djetetu, svakako taj problem prijavite na MUP-ov RED BUTTON!
Kako nastavnici i roditelji mogu pomoći u sprečavanju problema?
Kao što je u uvodu već naglašeno, ova brošura namijenjena je prvenstveno učiteljima i nastavnicima, jer sadrži i prijedloge nastavnih planova za obrađivanje ovih tema u školama. No važno je i da roditelji s djecom otvoreno i iskreno razgovaraju. I učitelji i roditelji trebaju djecu i mlade podsjećati kako sve objavljeno na internetu, tu ostaje zabilježeno zauvijek, kao i da razne aplikacije nisu bezazlene kako što se čine, jer njihovo neodgovorno korištenje može nanijeti duševnu bol ili čak ugroziti prilike za uspjeh u daljnjem životu.
Preuzmite brošuru “Selfies, Sexting, Selbstdarstellung” na njemačkom jeziku
