Na Nastavi filmske umjetnosti u kinu Tuškanac u siječnju je sudjelovalo 145 osnovnoškolaca, srednjoškolaca, studenata i nastavnika. Pročitajte kako izgleda ovaj besplatni obrazovni program Hrvatskog filmskog saveza i što se sve u njemu uči
Piše: Ana Dokler
Slobodno izražavanje različitih pa i suprotstavljenih stavova, bez cenzure ili autocenzure, rasprava u kojoj ravnopravno sudjeluju učenici, studenti i nastavnici, ležerna i prijateljska atmosfera… Tako je izgledala analiza filma na Nastavi filmske umjetnosti održanoj u kinu Tuškanac od 2. do 6. siječnja 2017. Uz sve ovo, impresivno je i kako ti mladi ljudi barataju s raznim filmološkim pojmovima i do kako dubokih uvida dolaze gledajući i interpretirajući filmove.
Tri ciklusa godišnje
Nastavu, koju organizira Hrvatski filmski savez uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i Hrvatske zajednice tehničke kulture, vode akademska filmska montažerka Jelena Modrić i prof. hrvatskog jezika i književnosti i filozofije Ana Đordić. Ideja za pokretanje ovog programa prije šest godina došla je od Vere Robić-Škarica, tada tajnice, a sada predsjednice Hrvatskog filmskog saveza. Od tada su svake godine održana dva ciklusa, tijekom zimskih i proljetnih praznika, a 2016. je na traženje polaznika, koji se često vraćaju, prvi put održan i ljetni ciklus – krajem kolovoza. Od početka je nastava bila namijenjena srednjoškolcima, za koje inače ne postoje slični programi, i njihovim profesorima, a od ove godine u programu mogu sudjelovati i učenici 7. i 8. razreda osnovne škole.
Tako je u siječnju je na Nastavi filmske umjetnosti bilo rekordnih 145 sudionika – osnovnoškolaca, srednjoškolaca, studenata i nastavnika – iz Osnovne škole Blage Zadre u Vukovaru, Osnovne škole Samobor, Osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli, II. Gimnazije, Gimnazije Lucijana Vranjanina, IV. Gimnazije, Poljoprivredne škole, V. Gimnazije, MIOC-a, VII. Gimnazije, Klasične gimnazije, X. Gimnazije, I. Tehničke škole Nikola Tesla, XIII. Gimnazije, Gimnazije Karlovac, XV. Gimnazije, Škole primjenjene umjetnosti i dizajna, XVIII. Gimnazije, Akademije likovnih umjetnosti i Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Učenici i nastavnici koji tijekom praznika idu na nastavu
“To su uglavnom mladi ljudi koji vole film, neki od njih se žele i baviti filmom, a ovo im je i odlična prilika za druženje. Osobni entuzijazam ključan je za organizaciju i provedbu ovog programa, a takav entuzijazam vidimo i kod svih sudionika, već samim time što spremni svoje praznike provesti na nekom obliku nastave. Neka djeca iz drugih gradova moraju se buditi u pet ujutro da bi stigla na vrijeme u Zagreb, a tu su i nastavnici koji također svoje slobodno vrijeme koriste za dodatnu eduakciju, iako to nije stručni skup Agencije za odgoj i obrazovanje i ne priznaje im se kao stručno usavršavanje”, s ponosom o sudionicima programa pričaju voditeljice Jelena Modrić i Ana Đordić te ističu kako im je važno da ovaj program ostane besplatan, kao što je od početka bio, jer smatraju da obrazovanje mora biti svima dostupno.
Kako za svu djecu osigurati jednaka prava u okviru medijske pismenosti?
Pet dana zaredom, od 10 do 14 sati, sudionici Nastave filmske umjetnosti proveli su zajedno u dvorani kina Tuškanac, svaki dan pogledali jedan film i analizirali ga.
Kako se ovdje uči o filmu?
“Na početku ciklusa kroz interaktivna predavanja prođemo osnove filma, temeljne filmološke pojmove, neke detalje iz povijesti filma potrebne da bi se pojedinom filmu dao kontekst, ključne autore… Tako sudionici imaju jezik kojim mogu raspravljati prilikom analize filmova”, rekla nam je Jelena Modrić.
“U svakom ciklusu u pravilu se pogleda neki klasik, zatim film iz američke, europske i neke nama egzotičnije kinematografije, primjerice brazilske ili japanske, te jedan domaći film, često nekog mladog autora. Uglavnom su sve to filmovi koje se inače ne može vidjeti u kinima, a za većinu klasika koje smo gledali djeca su čula, ali ih nikad prije nisu gledala. Polaznici se tako zainteresiraju za filmske festivale, počnu pratiti programe u nezavisnim kinima, poput kina Europa ili Tuškanac, samostalno počnu istraživati film…”, kaže Ana Đordić, koja pored ovog programa, u svojoj matičnoj školi, XIII. Gimanziji, predaje fakultativni predmet Filmska umjetnost.
U svakom ciklusu u nastavi sudjeluje i neki gost predavač, a to su do sada bili različiti stručnjaci iz područja filma koji su sudionicima približili svoja zanimanja i dali još jedan novi pogled na filmsku umjetnost. Tako su, na primjer, predavanja održali redatelj Damir Čučić, montažerka Carmen Lhotka, načelnica Odsjeka za zaštitu i restauraciju filmskog gradiva Hrvatskog državnog arhiva, filmolog Nikica Gilić, izvanredni profesor na Katedri za filmologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, akademska filmska producentica Marija Ratković Vidaković, tajnica Hrvatskog filmskog saveza, te ovog puta, scenaristica i spisateljica Jasmina Kallay.
Trećeg dana na nastavi su u ovom ciklusu gostovale i profesorice hrvatskog jezika i književnosti Petra Bjelajac i Margareta Đordić, koje se uz Jelenino i Anino mentorstvo te podršku Hrvatskog filmskog saveza i same obučavaju za provođenje programa nastave filmske umjetnosti, kako bi se, zbog sve većeg interesa, ubuduće ovaj program mogao provoditi u dva turnusa.
Filmska pismenost i građanski odgoj
Zadnjeg dana nastava je iznimno održana na engleskom jeziku jer su joj tada prisustvovali i predstavnici međunarodnog AREM projekta, čiji je cilj razvijanje zajedničke metodologije koja bi se u svrhu promicanja filmske kulture u školama primjenjivala u različitim društvenim kontekstima u zemljama partnerima projekta – Rumunjskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Njima je nastava poslužila kao dobar primjer programa koji potiče razvoj medijske i filmske pismenosti.
Pored toga, ovdje je riječ i o građanskom odgoju.
“Analizirajući filmove, raspravaljamo o temama poput vršnjačkog nasilja i zlostavljanja, smrtne kazne, legalizacije oružja, politike, korumpiranosti, seksualnosti, o kojima se u školi rijetko govori”, kažu Ana Đordić i Jelena Modrić.
Posebna nagrada za najaktivnijeg sudionika
Ističu potporu Hrvatskog filmskog saveza i tajnice Marije Ratković Vidaković koja uvijek ima nove ideje kako unaprijediti program u svakom ciklusu, pa su upravo na njezinu inicijativu uvedene i nagrade za najaktivnije sudionike.
Inače svi redoviti polaznici Nastave filmske umjetnosti na kraju dobiju diplomu, a najaktiniji su do sada nagrađivani sudjelovanjem na radionicama u Kraljevici, festivalu u Karlovcu, Zagreb Film Festivalu i festivalu Giffoni Makedoniji, a ovog puta će najaktivniji sudionik, Svebor Mihael Jelić, biti član delegacije Hrvatskog filmskog saveza na International Youth Media Summitu koji će se u srpnju 2017. održati u Švedskoj i koji okuplja mlade filmaše iz preko 20 zemalja.
Neka uđe onaj pravi: vampirski film s temom vršnjačkog nasilja
