Studija Vijeća Europe pod nazivom ‘Regulatorna tijela za elektroničke medije i medijska pismenost – Usporedna analiza najboljih europskih praksi’ donosi pregled razvoja koncepta medijske pismenosti, aktualnih izazova i nastojanja međunarodnih organizacija te primjera prakse iz Finske, Irske i Hrvatske
Piše: Ana Dokler
“Medijska pismenost predstavlja jednu od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnom i medijatiziranom svijetu, koji se brzo mijenja i neprestano razvija, kao i za građanski aktivizam i sudjelovanje u društvenim i demokratskim procesima. Tehnološka revolucija i konvergencija medija i tehnoloških platformi doveli su do konvergencije neophodnih vještina i sve veće složenosti medija, komunikacija i društvenog okruženja, kao i do potrebe za analitičkim i kritičkim čitanjem mnogobrojnih i međusobno konkurentnih izvora informacija. Stoga bi odgovoran i strateški pristup politici medijske pismenosti trebao biti prioritet u svakom društvu.
Važno je postaviti jasan i eksplicitan koncept medijske pismenosti, odnosno utvrditi nacionalnu politiku koja bi trebala proizaći iz društvene rasprave i iz preispitivanja vlastitih vrijednosti, demokracije, obrazovanja i kulture. Medijska pismenost bi, također, trebala prožimati sve nacionalne strateške dokumente, od obrazovne, medijske i kulturne politike sve do politike odnosa prema mladima. Ako se medijska pismenost ne uključi u razne nacionalne sektorske politike, čak i u zakone, neće biti ispunjeni preduvjeti za njen sustavni razvoj. Međusektorska suradnja, horizontalna i vertikalna, izuzetno je važna za provođenje nacionalne strategije. Štoviše, s obzirom na složenost pojma medijske pismenosti, neophodno je da u razvoj medijske pismenosti i u srodne projekte budu uključeni različiti akteri”, jedan je od zaključaka studije “Regulatorna tijela za elektroničke medije i medijska pismenost – Usporedna analiza najboljih europskih praksi” objavljene u prosincu 2018. u okviru zajedničkog projekta Europske unije i Vijeća Europe “Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medija u Jugoistočnoj Europi” (JUFREX).
Preporuke Vijeća Europe o pravima djece u digitalnom svijetu
Autor studije je Robert Tomljenović, potpredsjednik Vijeća za elektroničke medije i zamjenik ravntelja Agencije za elektroničke medije, a osnovni je cilj bio predstaviti analizu najboljih primjera prakse promicanja medijske pismenosti u Europi, s posebnim fokusom na ulogu regulatornih tijela te definirati preporuke za potencijalne aktivnosti Regulatora za elektroničke medije u Srbiji, krajnjeg korisnika Studije. Te preporuke mogu biti korisne i regulatornim tijelima iz drugih država, posebice onima iz srednje i istočne Europe, s obzirom na slične izazove i probleme s kojima se suočavaju, a cijela studija može biti zanimljiva svima koji rade na promicanju medijske pismenosti, ili se tek upoznaju s tim konceptom.
Studija analizira i naznačuje izazove i probleme koje donosi život u digitaliziranom hipertehnologiziranom medijski posredovanome svijetu, u kojem se susrećemo s obiljem informacija, problemom dezinformacija i lažnih vijesti, algoritamskog zatvaranja u ideološke ehokomore, govorom mržnje, clickbaits novinarstvom, padom povjerenja u klasične medije, ali i razine novinarskog profesionalizma. U takvom medijskom ekosustavu važno je definirati i položaj regulatornog tijela za elektroničke medije, njegove obaveze i odgovornosti, te posebice naznačiti ulogu regulatora u poticanju i razvoju medijske pismenosti, jedne od ključnih vještina za život u 21. stoljeću i odgovoru na brojna pitanja i izazove koje donosi moderno doba.
Studijom se ukazuje i na nedovoljno poznavanje koncepta medijske pismenosti, te važnosti postojanja nacionalne politike ili strategije za razvoj i jačanje medijske pismenosti građana kao važna instrumenta demokratizacije i razvoja kritičkoga diskursa u društvu.
Autor studije približava nam razvoj koncepta medijske pismenosti, od 80-ih godina prošlog stoljeća do danas, te različite definicije tog pojma, kao i aktivnosti i najvažnije dokumente UNESCO-a, Europske komisije i Vijeća Europe koji se tiču medijske pismenosti.
Medijska pismenost u europskom Akcijskom planu protiv dezinformacija
U Studiji su predstavljeni primjeri najboljih europskih praksi i angažmana regulatornih tijela na promicanju medijske pismenosti, uz poseban osvrt i studiju slučaja Finske, vodeće zemlje po razini medijske pismenosti među državama članicama Europske unije i prve zemlje u svijetu u kojoj je medijsko obrazovanje uvedeno u nacionalni nastavni plan i program, još 1972. godine.
U Finskoj temelje za medijsku pismenost grade već kod djece od 10 mjeseci
“Medijsko obrazovanje se u Finskoj provodi gdje god su djeca i mladi, ne samo u vrtićima i školama, nego i u knjižnicama, igraonicama, centrima za mlade, pa čak i u virtualnim zajednicama i digitalnim igrama. Naglašena je važnost angažmana civilnog sektora i medija (i javnih i komercijalnih) u Finskoj, u projektima i nastojanjima s ciljem promicanja medijske pismenosti. Ukratko, za finski pristup razvoju medijske pismenosti može se reći da je strateški promišljena odluka koja proizlazi iz društvene rasprave i potrebe i provodi se uz visoku stupanj participacije i stalne interakcije sa širom društvenom zajednicom, i uključuje aktivnu međusektorsku suradnju među različitim dionicima uz potporu države. Važne osobine finskog pristupa uključuju koncept suradnje koji je duboko ukorijenjen u društvu, brigu za opću dobrobit, društvenu odgovornost i medijsko obrazovanje lišeno ikakve dogme ili ideologije“, navodi se u Studiji.
Ukratko je predstavljen i irski model razvoja medijske pismenosti, u kojem važnu ulogu ima Regulatorno tijelo za elektroničke medije BAI, na čiji je inicijativu pokrenuta Mreža medijske pismenosti Republike Irske s ciljem jačanja međusektorske suradnje i razmijene znanja i najboljih praksi.
Tu je na kraju i prikaz hrvatskog pristupa promicanju medijske pismenosti i posebno rada Agencije za elektroničke medije. Opisani su ključni projekti u razdoblju od 2014. do 2018. godine, uključujući portal medijskapismenost.hr i Dane medijske pismenosti, koje je Agencija za elektroničke medije pokrenula u partnerstvu s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.
