Procjenjuje se da se svaka deseta žena i djevojka u dobi od 15. godine suočila s online nasiljem. Osvještavanje javnosti o ovom problemu jedan je od ciljeva kampanje koju provode udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije
Izvor: Agencija za elektroničke medije
Udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli su nacionalnu kampanju osvještavanja javnosti o rodno uvjetovanom online nasilju prema ženama. Središnji dio kampanje čine video i radijski spotovi te billboard plakati kojima se želi upozoriti na “posljedicu” objavljivanja intimnih snimki bez pristanka, koja je za počinitelje – i do tri godine kazne zatvora.
“Iako osobe suočene s online nasiljem najčešće nailaze na stigmatizaciju, nerazumijevanje i osudu okoline, ovom kampanjom želimo osvijestiti da nisu same te da prilikom prijave i suprotstavljanja nasilniku imaju na raspolaganju različite oblike podrške i zaštite, poput platforme NEON koja nudi pristup besplatnom pravnom i psihološkom savjetovanju”, izjavio je Dean Šarčević, koordinator projekta “SURF and SOUND” koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije.
Platforma udruge B.a.B.e. za prijavu online nasilja i podršku žrtvama
Nacionalna kampanja osvještavanja provodi se u okviru projekta “SURF and SOUND” čiji je cilj suzbijanje rodno uvjetovanog online nasilja prema ženama kroz podizanje svijesti o problemu, jačanje kapaciteta stručnjaka i pružanje direktne podrške žrtvama, a sufinanciran je sredstvima Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te Grada Zagreba.
U sklopu projekta održane su i radionice za medijske djelatnike u Zagrebu, Vinkovcima, Splitu, Zadru i Rijeci na temu rodno uvjetovanog online nasilja.
Online nasilje nad ženama jedan je od oblika rodno uvjetovanog nasilja te ono na nerazmjeran način i s težim posljedicama pogađa žene od muškaraca. Možemo ga definirati kao upotrebu računalnih sustava i suvremene komunikacijske tehnologije kao sredstvo počinjenja nasilja nad ženama koje dovodi do različitih oblika neimovinske i imovinske štete.
Procjenjuje se da se svaka deseta žena i djevojka u dobi od 15. godine suočila s online nasiljem. Žene diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, pogođene su objavljivanjem, manipuliranjem ili prijetnjom objavljivanjem intimnih snimki bez pristanka, online uhođenjem, koje uključuje praćenje, neželjeno kontaktiranje te objavljivanje osobnih podataka bez pristanka, vršenjem prisile radi ustupanja intimnih snimki pa čak i online silovanjem, a počinitelji su najčešće bivši partneri ili nepoznate osobe.
Kratki film koji otkriva kako djeca postaju žrtve seksualne ucjene na internetu
Brojna istraživanja su kod žrtava utvrdila psihičke posljedice online nasilja kao što su visoke razine anksioznosti, stresni poremećaji, depresija, trauma, napadi panike, gubitak samopoštovanja i osjećaj nemoći u nemogućnosti da se odupru zlostavljanju. Osim psiholoških, žrtve često trpe i fizičke posljedice u vidu pogoršanja zdravlja i ekonomsku štetu zbog gubitka zaposlenja, nemogućnosti pronalaska zaposlenja ili nemogućnosti započinjanja ili nastavka školovanja i to osobito u situacijama kada su online nasilju izložene u poslovnom ili akademskom okruženju ili kada je počinitelj u svoje protupravno postupanje uključio osobe iz navedenih okruženja.
Nažalost, iskustvo rada besplatnog savjetovališta za žrtve online nasilja udruge B.a.B.e. ukazuje na porazan podatak da u čak 60 posto slučajeva žene ne prijavljuju online nasilje policiji i/ili državnom odvjetništvu, što ukazuje na potrebu većeg razumijevanja, podrške i empatije prema žrtvama, kako u pogledu institucija koje im trebaju pružiti veći stupanj zaštite, tako i u okviru užeg kruga prijatelja, obitelji i zajednice.
Cilj nacionalne kampanje je preokrenuti negativne trendove, povećati razumijevanje i solidarnost te potaknuti osobe koje se suočavaju sa zlostavljačima da nasilje prijave, u čemu mogu računati na podršku.
Materijali za edukativne radionice na temu sextinga i sextortiona