Na razini Europske unije podaci pokazuju da je 70 posto žena i djevojčica doživjelo online uznemiravanje, a svaka je doživjela barem jedan oblik psihičkog ili fizičkog nasilja u stvarnom svijetu, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na predstavljanju kampanje Udruge B.a.B.e. i AEM-a
Izvor: Žene i mediji
Udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli su nacionalnu kampanju podizanja svijesti o online nasilju prema ženama s ciljem promjene stavova i ponašanja među općom populacijom – pritom ciljajući i na počinitelje i na žrtve rodno utemeljenog online nasilja.
Kampanja se provodi u okviru projekta “Surf and Sound 2.0“, a njen središnji dio čine billboard plakati postavljeni u 15 gradova diljem Hrvatske te dva animirana video spota na temu online uhođenja i online uznemiravanja koji će se prikazivati na svim lokalnim i nacionalnim televizijama.
“Projekt ‘Surf and Sound 2.0’ nastavak je projekta pokrenutog 2021. s ciljem podizanja svijesti o raširenosti online nasilja nad ženama. Tom cilju će upravo pridonijeti i ova nacionalna kampanja. Projekt je fokusiran na poboljšanje formiranih mehanizama prevencije i suzbijanja online nasilja kroz rad platforme NEON – Ne! Online nasilju. Na platformi nudimo uslugu besplatne psihološke i pravne pomoći uz suradnju sa stručnjakom za telekomunikacije, kao i uslugu podrške u svojstvu osobe od povjerenja”, rekla je koordinatorica projekta “Surf and Sound 2.0” Leonarda Novoselić iz udruge B.a.B.e.
Online uhođenje može se opisati kao opetovano upuštanje u prijeteće ili zastrašujuće ponašanje usmjereno prema drugoj osobi, putem ICT tehnologija, što uzrokuje da se osoba boji za vlastitu sigurnost ili da se osoba boji za sigurnost osoba iz bliskog okruženja. Online uhođenje također može podrazumijevati stavljanje druge osobe pod kontinuirani nadzor, bez pristanka te osobe ili zakonskog ovlaštenja da to učini, korištenjem ICT tehnologija, radi praćenja kretanja i aktivnosti te osobe. Počinitelji su najčešće bivši partneri koji žele prisilno kontrolirati žrtvu. Online uhođenje uključuje i takozvani “doxing”, odnosno objavljivanje materijala koji sadrži osobne podatke druge osobe bez pristanka te osobe, čime se stvara dostupnim većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, u svrhu poticanja tih krajnjih korisnika na nanošenje fizičke ili značajne psihološke štete osobi. Počinitelji su najčešće osobe iz bliskog okruženja, poznanici ili bivši partneri, no mogu biti i žrtvi potpuno nepoznate osobe.
Izrada smjernica: Kako se zaštititi od elektroničkog seksualnog nasilja
“Kada smo krenuli u suradnju s udrugom B.a.B.e. na projektu ‘Surf and Sound’ glavna namjera Vijeća i Agencije za elektroničke medije bila je istaknuti pozitivnu ulogu medija u suzbijanju online nasilja nad ženama. Video spotovima želimo ukazati na sveprisutnost različitih oblika online nasilja i potaknuti na proaktivan stav u borbi s ovim društvenim problemom. Sve ovo ne bi bilo moguće bez snažne podrške medija koji su u cilju javnog interesa odlučili spotove emitirati bez naknade, ali i svih drugih medijskih i društvenih dionika koji su svojim odazivom pokazali veliki interes za ovu temu”, kazala je članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica.
Online nasilje prema ženama je globalni fenomen koji se očituje u brojnim specifičnim oblicima online zlostavljanja koji na poseban način i disproporcionalno pogađaju žene i stvaraju ozbiljne posljedice na žrtve.
Online uznemiravanje podrazumijeva pokretanje i/ili sudjelovanje u napadu s trećim osobama na žrtvu, objavljivanjem prijetećeg ili uvredljivog materijala većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, s učinkom nanošenja značajne štete napadnutoj osobi. Žrtve su često žene na istaknutim javnim funkcijama ili ulogama, poput političarki, novinarki ili aktivistica, a suočavaju se sa seksističkim uvredama i specifičnim prijetnjama temeljenim na spolu, poput prijetnji silovanjem ili femicidom, koje uzrokuju uznemirenost, strah i zabrinutost za vlastitu sigurnost.
Povodom pokretanja nacionalne kampanje 6. ožujka 2024. u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca održana je rasprava na temu online nasilja prema ženama u kojoj su sudjelovale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predstavnice Ministarstva pravosuđa i uprave Anita Prusina i Ministarstva unutarnjih poslova Nikolina Grubišić Požar, odvjetnica i suradnica udruge B.a.B.e. Ines Bojić te Tanja Zaninović iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić istaknula je kako sankcioniranje online nasilja nad ženama mora biti puno snažnije.
“Na razini Europske unije podaci pokazuju da je 70 posto žena i djevojčica doživjelo online uznemiravanje, a svaka je doživjela bar jedan oblik psihičkog ili fizičkog nasilja u stvarnom svijetu. Djevojčice su gotovo pet puta više izložene seksualnom nasilju od dječaka, zbog čega govorimo o rodno uvjetovanom nasilju. Sustav prevencije nam svugdje ‘šteka’ kada se govori općenito o rodno uvjetovanom nasilju pa tako i o tzv. novom vidu nasilja kao što je internetsko nasilje. I sankcioniranje mora biti puno snažnije, moramo ići s puno snažnijom porukom”, poručila je pravobraniteljica. Kao nositeljica međunarodnog projekta podizanja svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju bE-SAFE podijelila je iskustva na provođenju projekta te ispričala kakva je situacija po ovom pitanju u zemljama partnerima na projektu.
Viralna novozelandska kampanja o pornografiji i sigurnosti na internetu
“U Španjolskoj i Portugalu stanje je loše. Hrvatska je jedna od rijetkih država Europske unije koja ima na ovakav način specificirano posebno kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja. I Španjolci i Portugalci jako puno uče od nas. Jako se puno govori i o internetskom groomingu, odnosno kada starije osobe vrbuju djecu, dijele im seksualne sadržaje i traže od njih da im oni uzvraćaju privatnim slikama. Neka naša istraživanja pokazuju da djeca od 15 do 17 godina u 20 posto slučajeva odlaze na sastanke s nepoznatim osobama koje su upoznali online. Mene kao majku tinejdžera to iznimno zabrinjava. Narušeno je mentalno zdravlje i odraslih osoba, a sama potražnja za dječjim psiholozima govori koliko nam je narušeno mentalno zdravlje djece”, dodala je.
Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji iz Policijske uprave Zagrebačka, otkrila je kako je broj prijavljenih slučajeva tzv. osvetničke pornografije u porastu.
“Što se tiče osvetničke pornografije, 2023. godine smo imali 54 takva kaznena djela prijavljena, 2022. godine 35 slučajeva, a 2021. ih je bilo 12. Sveukupno je to 101 prijava. Tu postoji još niz kaznenih djela kao što je nametljivo ponašanje, prijetnje i silovanje. Ta brojka je mnogo veća kada govorimo o djeci, prošle godine je bilo 606 kaznenih djela spolne zlostave djece putem društvenih mreža odnosno moderne tehnologije. To je uistinu velika brojka kad se uzme u obzir da je 2013. bilo 99 takvih djela. Vjerujem da je stvarna brojka puno veća, možda i trostruka, možda i veća nego što možemo i zamisliti”, rekla je Grubišić Požar objasnivši kako se kada jedna žrtva prijavi online seksualno nasilje često otkrije još žrtava koje nisu ni razmišljale o prijavi. Dodala je i da je poražavajuće da se žrtve teško odlučuju povjeriti, pa čak i obitelji i prijateljima, a kamoli prijaviti sve policiji. Naglasila je važnost edukacije u školama.
Društvene mreže ne uspijevaju zaustaviti zlostavljanje djece
“Problem je i to što često žrtve nisu svjesne da su žrtve kaznenih djela, pogotovo ako se radi o djetetu. Trebalo bi, ja bih se usudila reći, još u vrtićkoj dobi educirati djecu“, istaknula je dodavši i kako je jako važna i edukacija policijskih službenika.
Projekt SURF AND SOUND 2.0 financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.
