Od objavljivanja intimnih fotografija bez pristanka osobe koja je na slici, preko vrijeđanja, širenja neistinitih informacija ili pak otkrivanja nečijih tajni, do lažnog predstavljanja… iz priručnika za roditelje ‘Delete Cyberbullying’ prenosimo pregled oblika i obilježja elektroničkog nasilja
Izvor: Delete Cyberbullying – Priručnik za roditelje
Elektroničko nasilje je opći pojam za svaku komunikacijsku aktivnost elektroničkom/cyber tehnologijom (internet, mobilni telefon, tablet i sl.) koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Uključuje verbalno ili psihičko uznemiravanje od strane pojedinaca ili skupine prema žrtvi koje se ponavlja. Poprima različite forme, poput izrugivanja, uvreda, prijetnji, glasina, ogovaranja, neugodnih komentara ili kleveta.
Obilježja elektroničkog nasilja uključuju:
- počinitelj ima namjeru povrijediti žrtvu;
- postoji neravnoteža moći između počinitelja i žrtve. To je kod klasičnog nasilja lako uočiti, ali je teže definirati u svijetu interneta. Dokaz te neravnoteže moći može ležati u činjenici da nasilnik ili nasilnici često ostaju anonimni i imaju veliku moć kad gotovo u trenu imaju pristup široj publici dok objavljuju materijal koji može nekoga osramotiti ili povrijediti;
- postoji element ponavljanja ili kontinuirane prijetnje daljnjom agresijom. Jednokratni komentari ili prijetnje, nazivaju se flaming ili trolling i ne smatraju se elektroničkim nasiljem. Ipak treba biti oprezan jer u svijetu interneta, jednokratna agresija koja dolazi od strane više korisnika ili istog korisnika i masovno se dijeli s drugima, prerasta u elektroničko nasilje;
- konačno, najočitije obilježje elektroničkog nasilja jest da uključuje uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (mobiteli, računala, tableti i sl.) i, naravno, interneta.
Spolno zlostavljanje i uznemiravanje
Uključuje slanje neželjenih poruka, komentara ili multimedijalnog materijala čiji je sadržaj seksualne prirode; objavljivanje ili prosljeđivanje intimnih fotografija, ili multimedijalnog materijala bez pristanka osobe koja je na slici; ili širenje glasina koje se odnose na seksualnost žrtve, silovanje, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djecom ili mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba, uključivanje djece u snimanje pornografskog materijala i sudjelovanje u pornografskim predstavama pomoću informacijsko – komunikacijske tehnologije.
Uznemiravanje i zastrašivanje
– Vrijeđanje porukama (engl. flaming) nerijetko je prerastalo u ratovanje tekstom, kojem je bio cilj povrijediti jednu osobu ili cijelu skupinu (Willard, 2007).
– Opetovano slanje poruka obično prerasta u online uznemiravanje (engl. online harassment) koje Berna i Li (2005) definiraju kao prijeteće radnje kojima je cilj prisiliti nekoga da bude u ponižavajućoj poziciji ili prisilnoj podređenosti, dok počinitelj demonstrira svoju moć i dominaciju.
– Online intenzivno uznemiravanje koje uključuje brojne akcije kao što su zastrašivanje i prijetnje, primjerice fizičkim ozljeđivanjem, a što može rezultirati dugotrajnim osjećajem straha, naziva se elektroničko zastrašivanje (engl. cyberstalking).
Objavljivanje neistina
– Među oblicima elektroničkog nasilja osobito je popularno i rašireno slanje i objavljivanje tračeva ili glasina koje mogu naštetiti ugledu osobe, što se obično naziva elektroničko klevetanje (engl. cyber denigration).
– Willard (2007) spominje i druge slične oblike kao što je dezinformiranje (engl. misinformation) koje se odnosi se na širenje neistinitih informacija preko e-pošte ili web-stranica te objavljivanje “preuređenih” fotografija.
– U ovu skupinu može spadati i elektroničko razotkrivanje (engl. outing) – koje podrazumijeva otkrivanje tajni, dijeljenje osjetljivih, neugodnih privatnih informacija i fotografija koje su najčešće prikupljene dok su osobe bile u bliskom kontaktu.
Kako se osjećaju žrtve elektroničkog nasilja i gdje je izlaz
Svi ovi oblici danas cvjetaju na popularnim društvenim mrežama. Njihov je cilj žrtvu prikazati u lošem svjetlu, učiniti je neprivlačnom, ružnom i sl. i tako joj prouzročiti neugodnosti i bol te naštetiti njezinom ugledu.
Specifični oblici elektroničkog nasilja
– Kao što u realnom svijetu djecu pogađa odbacivanje od vršnjačke skupine, tako im i u virtualnom svijetu veliku bol nanosi namjerno isključivanje iz online grupa, ili brisanje s popisa prijatelja, koje se naziva online isključivanje/ostracizam (engl. exclusion).
– Osobito ozbiljne, konkretne posljedice u offline svijetu može izazvati krađa identiteta (engl. impersonation), krađa lozinki ili lažno predstavljanje, a zatim slanje materijala da se žrtva dovede u opasnost ili da se našteti njezinu ugledu (Willard, 2007). U Hrvatskoj je poznat slučaj djevojke koja je nakon svađe s dečkom uzela njegovu lozinku i ispisala ga sa svih fakulteta na koje se prijavio.
– Relativno nov oblik elektroničkog nasilja, u kojem su žrtve drugi vršnjaci, a nerijetko i profesori, je videosnimanje napada (engl. happy slapping). Dok nekoliko učenika najčešće fizički napada žrtvu jedan od njih sve snima (mobitelom, kamerom), a zatim šalje ili objavljuje vidoesnimke napada. Iako u izvornom značenju sadržan izraz happy, što implicira da se radi o šaljivom videu, obično se iza toga krije više puta ponavljano nasilje. Naime, radi se o kombiniranom obliku nasilja, koje se može dogoditi jednom u realnom svijetu i višestruko ponavljati u virtualnom, a što žrtvu dovodi u osobito neugodnu poziciju (Campbell, 2006).
– U ovu skupinu možemo uvrstiti i sekstiranje (engl. sexsting), koje se opisuje kao slanje, primanje i prosljeđivanje golih i polugolih fotografija, videomaterijala i eksplicitnih tekstualnih poruka seksualnog sadržaja korištenjem različitih elektroničkih uređaja, a oni čije se snimke i fotografije na takav način distribuiraju mogu biti javno ismijavani, sramoćeni, ali i ucjenjivani (Winkelman i sur., 2014).
– Najnoviji oblik nasilja koje se događa na društvenim mrežama je fraping (izvedenica od riječi Facebook i silovanje), a Carrick-Davies (2012) ga a opisuje kao nasilni upad “prijatelja” na nečije mrežne stranice s kojih šalje neugodne poruke drugima kao da to čine vlasnici profila.
Foto: Pixabay
Kako svatko od nas može pridonijeti stvaranju ‘boljeg’ interneta?
