Igranje online igara za više igrača može imati mnoge pozitivne učinke, no roditelji i djeca trebaju biti svjesni i onih negativnih. Na primjer, dijete može postati žrtva maltretiranja ili uhođenja jer je dalo puno podataka o sebi nepoznatim suigračima koji ne moraju biti dobronamjerni
Izvor: Lana Ciboci, Igor Kanižaj, Danijel Labaš, Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana
Multimedijske računalne igre danas predstavljaju jedan od najčešćih oblika digitalne zabave, a posebno su popularne one s više igrača (multiplayer games), koji igraju zajedno ili u timovima na mreži te pritom komuniciraju. Takve igre zahtjevnoga multimedijskog oblika (koji se odnosi na integriranje videa, animacije, zvuka, teksta, pokretne i/ili nepokretne slike i interakcije) mogu imati pozitivne učinke na igrače zato što zahtijevaju brzu reakciju i traženje rješenja, pa znanstvenici tvrde da zahvaljujući njima djeca mogu razvijati svoje psihomotorne, mentalne i perceptivne sposobnosti, a igre mogu pozitivno utjecati i na razvoj strateškog razmišljanja, zaključivanja i kreativnosti (DKMK, 2016).
Ako vaše dijete igra Roblox, pridružite mu se i pobrinite se da je sigurno
Kod videoigara s više igrača pozitivno je što igranje s ljudima iz raznih dijelova svijeta nekada dovede i do prijateljstva ili igrači otkriju neki novi interes ili im poraste osjećaj da doista pripadaju nekom društvu ili timu. S druge strane, velik broj znanstvenika upozorava na negativne strane videoigara, kao što su agresivnost, nasilje i ubijanje kao cilj, društvena izolacija te problematično korištenje i stvaranje ovisnosti o videoigrama, ali i učestalo maltretiranje i zlostavljanje igrača.
Mnogi roditelji danas se u ovom kontekstu osjećaju nekompetentni, pa i sami kažu da djeca o videoigrama znaju puno više od njih. No to roditelje ne ispričava od njihove odgovornosti, jer bi oni morali usmjeravati djecu, upoznati se s time kakve videoigre dijete igra i s kime, voditi računa o primjerenoj dobi za pojedine igre te ograničiti vrijeme igranja. To se opet može postići samo razgovorom, pri čemu je nužno odmah istaknuti jednu “odgojnu premisu”, a ta je: zabranama se ne postiže (gotovo) ništa i zabrane igranja nisu rješenje.
Radni zadatak
Radionica je primjerena za djecu od 8 do 18 godina
U razgovoru s djecom:
- Objasnite im da vaše praćenje njihova igranja mrežnih videoigara ne vodi do zabrane igranja.
- Objasnite im da bi bilo dobro da poneke igre odigrate zajedno kako biste zajedno procijenili igraju li igre primjerene njihovoj dobi.
- Ako je potrebno ograničiti vrijeme igranja, objasnite djetetu zašto ste to učinili te si zajedno s njime zadajte pravila. Neka od pravila mogu biti da djeca ne igraju igre ujutro i kasno navečer, ni dulje od sat vremena dnevno. Pojasnite da svako dijete mora imati dovoljno vremena za učenje i slobodno vrijeme koje neće provoditi isključivo u igranju mrežnih videoigara.
- Kod multiplayer igara objasnite i vodite računa i o tome da dijete može postati žrtva maltretiranja ili uhođenja jer je dalo puno podataka o sebi nepoznatim suigračima koji ne moraju biti dobronamjerni. Razgovarajte s djecom o problemu mrežnog nasilja i pitajte ih jesu li mu izloženi te ih potaknite da takve odnose prekinu.
Priručnik s radionicama koje možete s djecom provoditi kod kuće
Foto: Joshua Hoehne on Unsplash