Čini li vam se da je vaše dijete pretjerano vezano za internet i društvene mreže? Provedite radionicu i primijenite savjete iz našeg priručnika za roditelje i skrbnike ‘Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana’
Izvor: Lana Ciboci, Igor Kanižaj, Danijel Labaš, Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana
Vjerujemo da su mnogi od vas čuli za istraživanje EU Kids Online koje je pokazalo da većina djece u Hrvatskoj u dobi od 9 do 17 godina ima mogućnost korištenja interneta kada god to žele ili trebaju. Djeca internet najčešće koriste kod kuće, a puno rjeđe u školi, kod prijatelja ili na javnim mjestima.
Rezultati istraživanja EU Kids Online: Djeca u virtualnom okruženju
Rezultati su među ostalim pokazali da 61% djece ima vlastiti profil na društvenoj mreži ili internetskoj stranici za igranje videoigara koju trenutačno koriste, od toga 53,8% djevojčica i 67,8% dječaka. Korištenje društvenih mreža raste s djetetovom dobi – 35% djece u dobi od 9 do 11 godina, 68,1% djece od 12 do 14 godina te 76,8% djece od 15 do 17 godina ima vlastiti profil na društvenoj mreži ili internetskoj stranici za igranje videoigara koju su koristili u vrijeme istraživanja, o čemu više možete pročitati u službenom izvješću (Ciboci i sur., 2020.).
Najviše ispitanika koristi Youtube (51,7%), slijede Facebook (50,6) i Instagram (34,7), te Snapchat s niskih 3,9%. Prema istom istraživanju, društvene mreže svakodnevno ili gotovo svakodnevno posjećuje 29,8% ispitanika, nekoliko puta dnevno njih još 25%, a gotovo cijeli dan njih 6,7%.
Ti podaci govore o vezanosti djece i mladih za društvene mreže, koja se može usporediti s ovisnošću. Premda ovisnost o internetu i društvenim mrežama nije, poput ovisnosti o videoigrama, na popisu oboljenja Svjetske zdravstvene organizacije, sve više znanstvenika i istraživača upozorava na vezanost djece i adolescenata uz mobitele, odnosno aktivnosti na društvenim mrežama i komunikacijskim kanalima.
‘Ovisnost o videoigrama samo je vrh sante leda; ispod je puno drugih problema’
Radni zadatak:
Potičemo vas da kao roditelji sa svojom djecom razmislite o mogućem prekomjernom korištenju interneta i društvenih mreža te da se u razgovoru s njima usredotočite na neka pitanja koja će potaknuti razmišljanje o toj važnoj temi, jer nacionalna i međunarodna istraživanja pokazuju da su i djeca i odrasli prosječno na internetu više od 6 sati dnevno. Predlažemo vam da u razgovoru slijedite pitanja o obilježjima ovisnosti o internetu prema Avivu Weinsteinu s izraelskoga Sveučilišta Ariel (prema Kušanić, Ciboci, Labaš, 2019) i da s djecom uočite:
- Koriste li pretjerano internet, a da nisu svjesni vremena provedenog na njemu i da to može dovesti do zanemarivanja osnovnih čovjekovih potreba, a kod djece i do zanemarivanja školskih obveza?
- Osjećaju li da se povlače u sebe i da imaju osjećaj nervoze, anksioznosti i bijesa ako im iz raznih razloga nije moguć pristup internetu ili računalu?
- Inzistiraju li na tome da im stalno kupujete ili nadograđujete njihova računala, tablete ili pametne telefone kako bi mogli koristiti najnovije aplikacije?
- Skrivaju li od vas, a možda i izmišljaju, razloge zašto moraju koristiti društvene mreže; lažu li vam o tome koliko dugo ostaju na društvenim mrežama premda ste se možda dogovorili da ih dnevno mogu koristiti do pola sata; dovodi li ih to do nesuglasica s vama i njima bliskim osobama ili ih dovodi do izolacije ili umora?
Raspravite i pitanje dobi: pitajte ih jesu li otvorili profil na nekoj društvenoj mreži prije 13. godine i savjetujte ih u vezi s tim.
10-godišnjakinja želi otvoriti profil na Facebooku i Instagramu
Vrijeme bez medija
Čak i ako su vaša djeca već velika i ne možete možda primijeniti neke metode koje ste koristili dok su bili mlađi pa ste lakše nadzirali njihovo slobodno vrijeme i mrežne aktivnosti, osmislite u obitelji vrijeme bez medija. Ovo je jedna od rijetkih aktivnosti koja se može provoditi od predškolskog uzrasta do mirovine. Odredite neki realan plan prema kojem ćete u određeno doba dana isključiti sve uređaje.
Jesper Juul: Kako pametni telefoni i tableti izgladnjuju naša srca?
Ako je moguće, napravite i dnevnik korištenja medija za sve članove obitelji kako biste prepoznali u kolikoj smo mjeri svoje slobodno vrijeme prepustili nestrukturiranim mrežnim aktivnostima. U početku će sigurno biti teško i imat ćete dosta otpora, ali ako ustrajete, vidjet ćete da će biti korisno. I ne zaboravite pokazati svojim primjerom.
Slobodno vrijeme za više druženja s prijateljima
Istraživanje “Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih” (Poliklinika-djeca.hr, 2019), koje je 2019. među učenicima prvih i trećih razreda srednjih škola provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, pokazalo je da u slobodno vrijeme mladi žele više druženja s prijateljima uživo, a zapravo manje društvenih mreža u svojim životima. Nastojte im omogućiti prilike za druženje uživo.
Preuzmite priručnik za roditelje i skrbnike ‘Razgovarajmo o životu s druge strane ekrana’
Priručnik s radionicama koje možete s djecom provoditi kod kuće
Foto: People Creations
