Na što bi novinari i urednici trebali paziti kako prilikom izvještavanja o novom koronavirusu ne bi doprinijeli širenju panike i neprovjerenih informacija? Prenosimo vam preporuke organizacije First Draft

Izvor: First Draft

Prevela i priredila: Ana Dokler

“Izvještavanje o novom koronavirusu (Covid-19) predstavlja višestruke izazove za novinare. Novinari imaju odgovornost publici pružiti pravovremene informacije – što nije lak zadatak usred neprekidne nesigurnosti oko virusa – tonom koji nije zastrašujući, ali ni ne umanjuje ozbiljnost situacije. Širenje dezinformacija je problem, ali problem je i širenje straha”, piše u članku globalne neprofitne organizacije First Draft, koja se bavi provjerom informacija i edukacijom o dezinformacijama te podržava novinare, znanstvenike i tehnološke stručnjake koji rade na rješavanju izazova povezanih s nepovjerenjem i širenjem dezinformacija.

Kakve veze imaju koronavirus i medijska pismenost?

Preporuke za odgovorno izvještavanje o koronavirusu, objavljene kao dio serijala o zdravstvenim dezinformacijama, organizacija First Draft temelji na razgovorima sa zdravstvenim i znanstvenim novinarima, zdravstvenim radnicima i profesorima novinarstva, kao i na postojećim obrazovnim materijalima te do sada objavljenim preporukama za izvještavanje o koronavirusu drugih relevantnih organizacija.

Prenosimo vam njihove savjete:

  1. Izbjegavajte senzacionalistički jezik koji može izazvati pretjerani strah i paniku, poput fraza bez kraja na vidiku, virus-ubojica, katastrofa i slično. Takvi izrazi mogu privuči pažnju i povećati broj klikova, ali novinari i urednici trebaju biti svjesni i njihovog utjecaja na emocije publike.
  2. Izbjegavajte korištenje fotografija koje podržavaju stereotipe ili potiču još veću paniku, na primjer, fotografije osoba iz Azije s maskama na licu, ili ljudi u zaštitnim odjelima, osobito kada to nisu autentične fotografije izravno povezane s vašom pričom.
  3. Izbjegavajte nagađanja o najgorim mogućim scenarijima, kao i postavljanje takvih pitanja stručnjacima. Usredotočite se na ono što znate i budite otvoreni oko onoga što još ne znate.
  4. Obavijestite čitatelje o konkretnim mjerama (preporučenima od stručnjaka) koje mogu poduzeti kako bi spriječili širenje virusa, jer to ljudima pruža osjećaj kontrole.
  5. Uputite čitatelje na službene izvore informacija, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija, ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
  6. Budite oprezni kada prenosite rezulate novih istraživanja koja još nisu objavljena i recenzirana. Prije objave se svakako konzultirajte s neovisnim stručnjakom.
  7. Razgovarajte s više stručnjaka jer svatko može vidjeti neki dio slike. Budite sumnjičavi prema onima koji tvrde da znaju sve.
  8. Imajte na umu da se ne morate baviti baš svakom glasinom i dezinformacijom, osobito ako im je doseg ograničen, a utjecaj zanemariv.
  9. Prilikom raskrinkavanja dezinformacija, usredotočite se na činjenice u naslovima i objavama na društvenim mrežama, kako ne biste doprinijeli širenju dezinformacija, s obzirom na to da mnogi ljudi ne čitaju dalje od naslova.
  10. Učinite komplicirane podatke razumljivima, koristeći na primjer grafičke prikaze. Neka fokus bude na činjenicama i savjetima o konkretnim koracima koje ljudi mogu poduzeti.
  11. Izbjegavajte ismijavanje i pogrdan jezik, jer strah od virusa kod ljudi je stvaran, iako su neke teorije i ideje pogrešno usmjerene i djeluju iracionalno.
  12. Doznajte koja pitanja vezana za Covid-19 zanimaju vašu publiku i odgovorite na njih, na nedoumice odgovorite kvalitetnim sadržajem.
  13. Jasno navedite izvore podataka, datume i kontekst na kartama širenja virusa i drugim grafičkim prikazima.

U članku možete vidjeti i primjere naslova i tekstova iz svjetskih medija u kojima je korišten primjeren jezik, a na stranici First Drafta dostupan je i niz dodatnih resursa za novinare za odgovorno izvještavanje o novom koronavirusu.

Kako kritički vrednovati izvore na internetu

Foto: Vektor Kunst from Pixabay