Kako prepoznati različite internetske prevare, lažne oglase te druge vrste oglašavanja na internetu prema kojima treba kritički pristupiti – saznajte iz poglavlja posvećenog ovim temama u priručniku ‘Vodič za srebrne surfere‘, koji je Agencija za elektroničke medije objavila u sklopu 5. Dana medijske pismenosti
Izvor: Tomislav Levak i Nefreteta Zekić Eberhard, Vodič za srebrne surfere – priručnik o internetu i društvenim mrežama za treću životnu dob
Pojam internetska prevara odnosi se na bilo koju vrstu sheme prevare koja koristi e-poštu, internetske stranice, SMS poruke ili sobe za razgovor (chat rooms) za upućivanje lažnih poziva i poruka potencijalnim žrtvama ili za financijske prevare. Internetska prevara može uključivati špijunski softver, krađu identiteta, krađu osobnih podataka i lozinki (phishing), prevaru u internetskom bankarstvu, lažne račune, krivotvorene internetske stranice banaka i drugo. Više o ovakvim prevarama, s uputama kako se zaštititi, možete saznati na internetskoj stranici policije. Sve učestaliji oblik prevara su i tzv. romantične prevare, u kojima prevaranti ciljaju žrtve i nastoje uspostavi kontakt preko stranica za upoznavanje, društvenih mreža ili e-pošte. Kako se zaštiti od te vrste prevare možete naučiti u infografici koju je pripremila policija.
‘Nasljedili ste novac afričkog princa’ i druge email prijevare
Zasebna su vrsta internetske prevare lažni oglasi. Dezinformacije i lažne lažne vijesti danas su učinkovito oružje u političkim i gospodarskim borbama za vlast ili tržište, a lažni oglasi opasni su jer se mogu izravno ticati nečijega novčanika. Lažni oglas neistinita je obmanjujuća informacija koja se daje ljudima kako bi ih potaknula da nešto kupe ili da posjete određenu internetsku trgovinu. Proizvođači, distributeri i prodavači proizvoda morali bi iskreno, istinito i točno predstaviti svoje proizvode, usluge i cijene. Nažalost, dio njih ponaša se drugačije u cilju zarade. Pritom ih nije briga što će potrošači izdvojiti ponekad i prilično velike novce za proizvod ili uslugu koji nisu ni izbliza kvalitetni kao što su oglašavani ili jednostavno uopće ne postoje.
Posljednjih je godina osobito popularno još nekoliko vrsta oglašavanja na internetu, kojima treba pažljivo i kritički pristupiti. Prva su vrsta oglasi koje posredstvom internetskih platformi šire tzv. influenceri, a najčešće je riječ o prikrivenom ili neoznačenom oglašavanju ili sponzorstvu. To su osobe koje imaju utjecaj na ljude iz različitih razloga, a popularne su i imaju određen broj stalnih i povremenih pratitelja te u pravilu dobivaju proviziju za promoviranje određenih proizvoda ili usluga. Dakle, činjenica da influenceri oglašavaju neki proizvod nikako ne znači da je on provjeren ili da oni uistinu vjeruju u ono što promoviraju.
Treba ukazati i na prikriveno oglašavanje, koje se pojavljuje u više različitih medijskih vrsta, a zakonski nije dopušteno. Prikrivenim oglašavanjem smatra se svaka novinarska i medijska forma (pisani tekst, fotografija, slika, radijski i televizijski prilog, magazinska emisija, igrana serija i drugo) koja nije jasno označena kao oglašavanje, a ustvari ona to jest. U članku 20. Zakona o medijima jasno stoji: “Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medij.”
Posebna i danas česta vrsta jest native oglašavanje. Prema definiciji koju donosi Native Advertising Institute (2020), riječ je o plaćenom oglašavanju u kojem je oglas oblikovan u skladu s izgledom i funkcijom sadržaja medija u okviru kojega se pojavljuje. Drugim riječima, native oglas po svemu djeluje kao tzv. organski sadržaj (primjerice, kao uobičajeni članak na internetskom portalu), ali je zapravo posrijedi oglasni sadržaj čiju je objavu platila neka tvrtka ili ustanova. Ovakav internetski članak morao bi umjesto imena autora, sadržavati jasnu odrednicu Promo, Sponzorirani članak, ili Native članak, što je ujedno i glavni znak njegova prepoznavanja. Međutim, valja pripaziti jer u nekim slučajevima takvi oglasi ipak nisu jasno označeni. Na primjer, cilj takvih native oglasa može biti privući korisnike na kupnju određenih proizvoda ili usluga. Važno je napomenuti da su oba primjera ispravno u skladu sa zakonom označena oznakom Promo, što vam odmah govori da nije riječ o novinarskom tekstu nego o promociji nekog proizvoda ili usluge.
Velik problem predstavljaju i sadržaji koji se mogu pronaći na mnogim news portalima, a koji izvana, na prvi pogled, djeluju kao klasični informativni članci. No, nakon što “klikne” na njih, oni korisnika vode na drugu mrežnu stranicu i lažni oglas, koncipiran u obliku novinarske priče o određenom proizvodu ili usluzi, u kojoj su “činjenice” obično potkrijepljene izjavama lažnih stručnjaka iz izmišljenih ustanova. U ovom kontekstu najčešće se pojavljuju priče o čudotvornim ljekovitim preparatima ili medicinskim tretmanima (na primjer, poveznica na lažni oglas koji govori o tri mlada znanstvenika heroja koji će besplatno čovječanstvo spasiti od pretilosti, mogla se pronaći i na mnogim news portalima) te, u novije vrijeme posebno popularni tekstovi o mogućnostima navodnoga brzog bogaćenja pomoću tzv. kriptovaluta ili bitcoina (vrsta digitalnoga novca). Naime, ovakve vrste sadržaja također služe kriminalcima za prevare i izvlačenje novca, što im, na žalost, često i uspijeva. Koliko je to opasno, u više navrata upozorilo je i Ministarstvo unutarnjih poslova, poručujući da se radi o situacijama u kojima građani na internetu pronalaze oglase u kojima se kriminalci iz inozemstva predstavljaju kao legitimne tvrtke, a koje im lažno prikazuju da će njihov novac investirati u kriptovalute, uz višestruku i brzu zaradu. Stoga policija savjetuje građanima:
- uvijek tražite nepristrani financijski savjet prije nego što date novac ili uložite sredstva
- odbijte nenajavljene pozive o mogućnostima ulaganja
- budite sumnjičavi prema ponudama koje obećavaju sigurnu investiciju, zajamčene povrate i veliku dobit
- čuvajte se budućih prevara, jer ako ste jednom uložili u prevaru, prevaranti će vas vjerojatno ponovno ciljati ili prodati vaše podatke drugim prevarantima
- obratite se policiji ako smatrate da ste oštećeni
ZAŠTO NAM SE PRIKAZUJU ODREĐENI OGLASI
Na internetu računalni softveri i algoritmi funkcioniraju tako da vas pronalaze i “ciljaju” na osnovi onoga što ste ranije pretraživali ili pregledavali. Stoga oglas koji ste dobili vi često nije jednak oglasu koji je algoritam odabrao za vašu prijateljicu, bračnog partnera, djecu ili unuke. Primjerice, ako ste na internetu pretraživali pojmove vezane uz bol u zglobovima ili reumu, algoritmi će to uočiti i ubrzo će vam se pojaviti oglas za najnoviji “efikasan” preparat za suzbijanje reume ili bolova u zglobovima.
NEKOLIKO ZNAKOVA I SAVJETA ZA PREPOZNAVANJE LAŽNOG OGLASA
- Ako izgleda i zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i nije istinito.
- U pravilu se ističu samo pozitivne vrijednosti proizvoda ili usluge.
- Potražite informacije o mogućim negativnostima ili ograničenjima koje su obično navedene sitnim slovima.
- Pripazite, slika i opis proizvoda možda ne odgovaraju stvarnom stanju.
- Tvrdnja da su neki proizvod ili usluga besplatni često nije točna.
- Ako postavite dodatna pitanja proizvođaču ili oglašivaču u vezi s nekim proizvodom ili uslugom, a on izbjegava dati jasan odgovor, vjerojatno nešto nije u redu.
NAČINI SPREČAVANJA INTERNETSKIH PREVARA
- Koristite zasebnu kreditnu karticu s niskim limitom za online kupnje kako bi se smanjio potencijalni gubitak ako stvari krenu po zlu.
- Ograničite količinu osobnih podataka koje ostavljate na internetu.
- Redovito ažurirajte antivirusni softver i tzv. vatrozid (firewall) koji štite vaše računalo.
- Ako dobijete sumnjivu e-poštu od “banke” u kojoj se od vas traže osobni podaci (npr. broj kartice ili pin), nemojte odgovarati na tu poruku i nemojte kliknuti ponuđenu poveznicu ili preuzeti privitak.
Priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi
