Radionicu ‘Ovisnost o internetu – istina ili mit?’, koja je dio naših edukativnih materijala ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’, možete provesti s učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole te srednjoškolcima

Izvor: Sabina Mandić, Sanja Radić Bursać, Josipa Mihić, Miranda Novak, Dušanka Kosanović, Digitalni mediji i mentalno zdravlje

Iz edukativnih materijala “Digitalni mediji i mentalno zdravlje“, objavljenih u sklopu 4. Dana medijske pismenosti, prenosimo vam prijedlog radionice o ovisnosti o internetu. Da biste se bolje informirali i pripremili za radionicu, proučite i poglavlje o ovisnosti o internetu iz uvodnog dijela ovih materijala, koje su napisale socijalne pedagoginje, odnosno psihologinje i psihoterapeutkinje Sabina Mandić, Sanja Radić Bursać, Josipa Mihić i Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Dušanka Kosanović iz organizacije Familylab Hrvatska.

Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje

Radionica ‘Ovisnost o internetu – istina ili mit?’

Radionica je namijenjena učenicima 7. i 8. razreda osnovne škole te srednjoškolcima.

Ishodi učenja:

Učenici će moći:

  • navesti i opisati prednosti i nedostatke (“dobre i loše strane”) korištenja interneta
  • definirati ovisnost o internetu i opisati modalitete ovisnosti nabrojati i pojasniti kriterije ovisnosti o internetu
  • navesti i opisati moguće nepoželjne posljedice pretjeranog korištenja interneta
  • nabrojati određene načine zaštite u virtualnom okruženju i umanjivanja potencijalnih negativnih posljedica.

Trajanje radionice: 1 nastavni sat / 45 minuta

Potreban materijal za provedbu:

  • radni list #InternetSveznalica
  • pribor za pisanje (olovke i/ili bojice), hamer-papir, ploča i kreda i dr.

Opis aktivnosti

Radionica započinje podjelom učenika u dvije grupe, od kojih jedna ima zadatak navesti prednosti (“dobre strane”) korištenja interneta, a druga nedostatke (“loše strane”) tog virtualnog okruženja. Svoja promišljanja i ideje učenici mogu napisati, nacrtati, osmisliti slogane ili se na neki drugi način kreativno izraziti. Po završetku rada u grupama predstavnici izlažu i dijele s ostatkom razreda napravljeno. Voditelj uz učenike na razrednoj razini komentira prednosti i nedostatke te se liste nadopunjavaju ako neke od ključnih informacija u okviru ove podjele nedostaju.

U nastavku su navedeni prijedlozi osnovnih prednosti i nedostataka korištenja interneta, što može poslužiti u raspravi s učenicima te dopuni njihovih radova:

PREDNOSTI (“DOBRE STRANE”)

  • učenje i informiranje
  • razgovor s prijateljima, “virtualno druženje”
  • razmjena fotografija
  • pomaganje drugima (kroz razne “akcije” na društvenim mrežama)
  • zabava
  • digitalna pismenost
  • obavljanje svakodnevnih aktivnosti
  • obavljanje školskih zadataka
  • organizacija putovanja

NEDOSTACI (“LOŠE STRANE”)

  • velika anonimnost
  • računalne prijevare
  • negativan utjecaj na kognitivni razvoj (npr. slabije pamćenje, teškoće koncentracije)
  • neprihvatljivi oblici ponašanja
  • rizična ponašanja
  • lažni profili
  • širenje lažnih informacija (“fake-news”)
  • elektroničko nasilje i zlostavljanje
  • ovisnost o internetu

U nastavku voditelj potiče učenike na promišljanje i davanje odgovora te na aktivno uključivanje u raspravu o sljedećem pitanju: “Možemo li biti ovisni o ponašanju?”. Pojašnjava im se kako osoba može (“Da!”) biti ovisna o ponašanju, te da su brojna istraživanja dokazala da se kod ponašajnih ovisnosti aktiviraju isti mehanizmi nagrađivanja u mozgu koji se aktiviraju i kod ovisnosti o nekoj psihoaktivnoj tvari. Razgovor s učenicima nastavlja se uz pitanja: “Jesmo li ovisni o tome da smo spojeni na internet ili o nekim mrežnim aktivnostima? Ako smatrate da se tu radi o nekim specifičnim aktivnostima, koje imate na umu?”.

Simptomi i posljedice ovisnosti o internetu

Voditelj poučava da se, iako se često govori o ovisnosti o internetu kao krovnom pojmu, zapravo ne razvija ovisnost o internetu kao takvom, već o specifičnim aktivnostima virtualnog okruženja, a kao najčešće ovisnosti koje se razvijaju među mladima jesu:

  • ovisnost o društvenim mrežama
  • ovisnost o mrežnim videoigrama
  • ovisnost o mrežnoj pornografiji.

Nakon kratkog poučavanja i rasprave učenicima se podijeli pripremljeni radni list #InternetSveznalica te ga mogu samostalno ili u manjim grupama ispuniti. Po završetku, sva se pitanja prokomentiraju, učenici iznose svoje odgovore i obrazloženja te ih voditelj nadopunjava i dodatno pojašnjava koristeći sadržajni dio iz nastavka ili uvodnog teorijskog poglavlja ovog priručnika.

U nastavku slijedi popis točnih odgovora i pojašnjenja za svako pojedino pitanje iz radnog lista #InternetSveznalica, a čime se može služiti voditelj u provedbi ove aktivnosti:

  1. Između 1 i 3 %.
  2. Vrijeme na internetu.
  3. Više od 5 sati dnevno.
  4. Važno je ukratko pojasniti učenicima kako do razvoja ovisnosti o internetu može doći ispreplitanjem brojnih čimbenika te da je kod svakog pojedinca taj put moguće drugačiji. Čimbenici se mogu podijeliti u dvije skupine: 1) individualni – čimbenici koji su “u nama” (kao što su, primjerice, naša osobnost, ponašanje, način na koji doživljavamo i vidimo svijet oko sebe, način nošenja s problemima i slično) te 2) okolinski – čimbenici u okruženju (to su, primjerice, dizajn internetskih stranica i videoigara koje su osmišljene tako da budu izuzetno atraktivne korisnicima, da ih zadržavaju što dulje na internetu). Osim navedenog, na prekomjerno korištenje interneta koje može dovesti do razvoja ovisnosti utječu i konflikti u okruženju, usamljenost (izoliranost od vršnjaka), stresni događaji i brojni drugi “okidači”.
  5. Učenicima se pojašnjava kako postoje kriteriji koji određuju “granicu” kada korištenje interneta predstavlja ozbiljan rizik za razvoj ovisnosti (ako već nije došlo do toga). Ukratko, ti kriteriji odnose se na konflikte sa samima sobom i s osobama iz socijalne okoline, na zanemarivanje svakodnevnih hobija i obveza kako bi se boravilo na internetu, na frustracije i iritabilnost prilikom pokušaja smanjenja korištenja interneta, na boravak na internetu (u slobodno vrijeme) puno dulje nego što je planirano, na korištenje interneta kako bismo izbjegli probleme ili kao način pokušaja rješavanja problema, na korištenje interneta s ciljem modifikacije ponašanja te razvoj tolerancije odnosno razvijanje potrebe za provođenjem sve više vremena u virtualnom okruženju, na potrebu za redovitim “provjeravanjem” što se zbiva kad smo odsutni ili nismo na mreži.
  6. Posljedice prekomjerne uporabe interneta: manje smo tolerantni na dosadu pa stalno provjeravamo uređaje, poremećena je struktura spavanja, agresivno ponašanje, narušeno kognitivno funkcioniranje i verbalna memorija, emocionalni problemi, loš školski i akademski uspjeh, problemi u obitelji, problemi u odnosima, promjena vizualne selektivne pozornosti (teže se koncentriramo na “jednostavnije” stvari i prikaze), somatski problemi i dr.

Prekomjerno korištenje interneta i društvenih mreža

Posljednji dio radionice je posvećen načinima zaštite – “Kako umanjiti rizike u virtualnom okruženju i spriječiti pojavu ovisnosti o internetu?“. Učenike se pozove na dijeljenje ideja i prijedloga na razrednoj razini. Voditelj navedeno zaokružuje te ponavlja i naglašava osnove bolje zaštite na internetu i sprječavanja razvoja ovisnosti:

  • Kada primijetimo da smo previše na internetu u svoje slobodno vrijeme te da pritom zanemarujemo neke svakodnevne aktivnosti, važno je pokušati smanjiti vrijeme na uređajima.
  • Bolje je iskoristiti slobodno vrijeme u prirodi ili u nekim kreativnim aktivnostima umjesto na internetu.
  • Važno je koristiti internet za unaprjeđenje svakodnevnog života (pogotovo u pandemijskim uvjetima, kad smo suočeni sa socijalnom distancom), a ne njime “zamijeniti” vlastite interese, hobije i društvo.
  • Prijedlog je odrediti jedan dan (ili nekoliko dana) u tjednu kada nećemo koristiti računalo/mobitel.

Izazov!

Prijedlog dodatnih aktivnosti ili aktivnosti za učenike nakon provedene radionice

Učenicima se može zadati “Izazov!” kako bi iskustvo s radionice primijenili u svakodnevnom životu. Primjerice, neki od zadataka mogu se odnositi na pokušaj bivanja jedan dan bez mobitela, svaki dan barem dva sata bez mobitela, vikend bez uređaja i slično. Također, učenicima se kaže da vode “dnevnik” o tome kako im je bilo u tim trenucima, što im je prolazilo kroz glavu i koje misli su prepoznali, kako su rješavali potrebu da uzmu mobitel, koje su emocija doživljavali i slično. O njihovim iskustvima te onome što su osvijestili i/ili naučili o sebi razgovara se na razrednoj razini.

Preuzmite edukativne materijale ‘Digitalni mediji i mentalno zdravlje’

Kao uvod u radionicu, s učenicima možete pogledati i video lekciju o digitalnim medijima i mentalnom zdravlju.

Videolekcija: Digitalni mediji i mentalno zdravlje

Foto: Eren Li from Pexels