O priručniku ‘Čitajmo između redaka’ u izdanju GONG-a i Kurziva razgovarali smo s autoricama Martinom Horvat i Matijom Mrakovčić. Namijenjen je prvenstveno nastavnicima, a uz teorijske tekstove sadrži i vježbe medijske pismenosti za srednjoškolce i studente, koje se mogu prilagoditi i mlađim uzrastima
Piše: Ana Dokler
Krajem prošle godine udruge GONG i Kurziv izdale su priručnik za razvoj medijske pismenosti Čitajmo između redaka, koji je dostupan i u digitalnom obliku na internetskoj stranici GONG-a i na Kurzivovu portalu Kulturpunkt.hr. U njemu su teorijski obrađene brojne teme važne za razumijevanje medija, a tu su i praktične vježbe medijske pismenosti za mlade te pojmovnik sa sažetim informacijama o ključnim pojmovima koji se spominju u publikaciji te popis korištene i preporučene literature.
Publikacija je izrađena u sklopu projekta Cornerstones for Media Literate Croatia koji je financiran sredstvima Alumni Engagement Innovation Funda (US Department of State) i tiskana sredstvima Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta Osnove medijske pismenosti – Priručnik u praksi koji GONG i Kurziv provode u suradnji s udrugom UBU. Autori i autorice tekstova u priručniku su Martina Horvat, Antonija Letinić, Janja Sesar, Jelena Berković, Matija Mrakovčić, Martina Kontošić, Vatroslav Miloš, Domagoj Morić, a uredile su ga Antonija Letinić, Martina Horvat i Janja Sesar.
Mi smo s Martinom Horvat iz GONG-a i Matijom Mrakovčić iz Kurziva razgovarali o tom vrijednom priručniku, ali i općenito o medijskoj pismenosti kao važnom elementu građanskog obrazovanja te aktivnostima koje ove dvije udruge provode u tom području.
Zbog čega je medijska pismenost važan dio građanskog obrazovanja?
Martina: Medijska pismenost je važan dio građanske kompetencije jer su mediji važan kanal informiranja, komunikacije između građana i tijela javne vlasti, te utječu na formiranje stavova. Mediji su važni za ostvarivanje prava na pristup informacijama kao i za ostvarivanje prava na izražavanje, a mogu biti i više od toga jer mogu potaknuti prepoznavanje društvenih problema i potaknuti zajednicu na djelovanje, osobito neprofitni mediji i mediji zajednice. Stoga je za medijsku pismenost važno imati pristup medijima, razumjeti način funkcioniranja medija unutar hrvatskog, ali i globalnog društvenog i političkog konteksta, kao i razvijanje kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima u tiskanim i elektroničkim medijima. Važna je i vlastita produkcija, odnosno izražavanje kroz medije.
Matija: Tamo gdje mediji nisu slobodni obavljati svoju funkciju informiranja javnosti, ni ne postoje uvjeti za razvijanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti koja pojedincu osiguravaju da bude punopravni subjekt u procesu donošenja odluka. Stoga se po pitanju medijske pismenosti i građanske kompetencije radi o dvostranom procesu, jedno bez drugoga ne postoji. Funkcija medija je točno, potpuno, nepristrano, kontekstualno i uravnoteženo informiranje javnosti da bi ta javnost mogla donositi upravo takve odluke. Također, kao što je Martina istaknula, svaki bi se građanin morao moći okušati i u proizvodnji medijskog sadržaja, od školskih novina u najranijoj dobi do dijeljenja informacija putem društvenih mreža u kasnijoj, upravo zato da bi spoznao načine na koje različiti ljudi različito doživljavaju medije te da svi ljudi stvaraju vlastito značenje medijske poruke.
Koliko se dugo i na koji način GONG i Kurziv bave medijskim opismenjavanjem?
Martina: GONG od 2012. godine redovito provodi edukacije za stručnjakinje i stručnjake iz područja odgoja i obrazovanja, primarno učitelje i nastavnike, stručne suradnike, ali i ravnatelje s ciljem unaprjeđenja njihove medijske pismenosti te osobito za razvijanje njihovih kompetencija za poučavanje učenika o medijima te za razvijanje kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima u tiskanim i elektroničkim i digitalnim medijima. Uz to, povremeno provodimo i edukacije za mlade – radionice, treninge i bootcampove, koji uz kritičko čitanje uključuju i teme produkcije digitalnih sadržaja, osobito za aktivno sudjelovanje mladih u procesima donošenja odluka. Organiziramo i različite događaje kao što su tribine i konferencije za povezivanje i razmjenu iskustava između odgojno-obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva.
Matija: Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva nakladnik je portala Kulturpunkt.hr , koji se od 2005. profilirao kao ključan neprofitni medij za praćenje nezavisne i suvremene kulture. Iz te smo perspektive u pitanje medija, medijske politike i medijske pismenosti uronjeni od samih svojih početaka. Od 2009. godine provodimo neformalni edukacijski program za mlade novinare i ostale mlade koji žele pisati o kulturi, umjetnosti i šire društvenim temama pod nazivom Kulturpunktova novinarska školica, kroz koju je do danas prošlo više od stotinjak polaznika, a njih tridesetak nastavilo je suradnju kako s nama, pišući za portal Kulturpunkt.hr, tako i s našim partnerskim medijima, prvenstveno neprofitnim, ali i drugim organizacijama civilnog društva te organizacijama i institucijama u polju kulture. Cilj Školice je na razini razumijevanja, jezika, analize i informiranosti osposobiti buduće mlade autore za kvalitetno medijsko praćenje područja suvremenih vizualnih i izvedbenih umjetnosti te doprinijeti podizanju kvalitete njihove medijske prezentacije koja je u domaćim medijima uglavnom na nezadovoljavajućoj razini. U sklopu Školice od 2014. razvili smo poseban segment posvećen upravo medijskoj pismenosti, a od školske godine 2015./16. aktivno surađujemo sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna (ŠPUD) Zagreb, gdje u suradnji s Udrugom bivših učenika ŠPUD-a – UBU provodimo intenzivne radionice medijske pismenosti za učenike trećeg i četvrtog razreda.
Kako je nastao priručnik “Čitajmo između redaka”?
Martina: GONG i Kurziv su kroz suradnički projekt prvo provodili edukacijske programe, a zatim razvili teorijske tekstove vezane uz medijsku pismenost te prikupili vježbe koje su se pokazale učinkovitima u radu s mladima, kako one koje smo sami razvili tako i vježbe naših suradnica i suradnika iz drugih organizacija, a sve s ciljem da na jednom mjestu prikupimo alate i vježbe koje će u praksi moći koristiti učitelji/ice i treneri/ice za razvoj medijske pismenosti mladih.
Matija: Važno je ovdje istaknuti da na hrvatskom jeziku do sada nije postojao sveobuhvatni priručnik za učitelje i edukatore koji žele razvijati medijsku pismenost kod svojih učenika i polaznika, a da je potreba za takvim sadržajima sve veća, kako u formalnom sustavu obrazovanja, tako i na neformalnim edukacijama koje prvenstveno provode organizacije civilnog društva. Željeli smo na jednom mjestu obuhvatiti sve što smo sami razvili tijekom godina bavljenja problematikom, kao i uključiti naše partnere iz udruga, škola i pojedince koji se medijskom pismenošću, uslijed nedostatne podrške javnih tijela, prvenstveno obrazovnih, bave uglavnom na vlastiti entuzijastični “pogon”.
Kako su srednjoškolci počeli pratiti vijesti i o njima kritički promišljati
Kome je priručnik namijenjen, kako se može koristiti i što smatrate da je njegova najveća vrijednost?
Martina: Publikacija se sastoji od nekoliko dijelova: teorijskog dijela i pojmovnika koji mogu biti korisni svima koje zanima medijska pismenost, zatim od dijela s vježbama koje su u prvom redu namijenjene svima koji se bave odgojem i obrazovanjem, kako učiteljima, tako i edukatorima, odnosno trenerima koji provode neformalne obrazovne programe. Treći dio radnih listića izrađen je za mlade, primarno studente i srednjoškolce te ga učitelji mogu koristiti za poučavanje.
Matija: Njegova je najveća vrijednost, kao što sam prije istaknula, to što se radi o prvom sveobuhvatnom priručniku na hrvatskom jeziku koji medije obrađuje iz teorijske i praktične perspektive. Potom to što su vježbe, iako primarno namijenjene srednjoškolcima i studentima, prilagodljive i mlađim uzrastima. Naposljetku, priručnik je besplatan i svima dostupan u digitalnom obliku, pa učitelji i edukatori mogu uzeti što im treba, isprintati pojedine tekstove i vježbe, a ostatku se sadržaja vratiti po potrebi ili ga prilagoditi svojim potrebama.
Imate li povratne informacije o tome kako ga neki nastavnici već koriste u školama?
Martina: Primili smo nekoliko poruka i komentara učiteljica i stručnih suradnica te osoba koje se bave medijskim obrazovanjem da su vježbe korisne i primjenjive uz veće ili manje modifikacije. Budući da planiramo redovito svakih nekoliko godina publikaciju ažurirati i proširivati jako su nam korisni svi pristigli prijedlozi.
Matija: Vježbe za priručnik nastale su i tijekom radionica medijske pismenosti u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb, u suradnji s UBU-ŠPUD, gdje smo na svojevrstan način testirali i razvijali vježbe koje su naposljetku postale sastavni dio priručnika. Nije naodmet ovdje spomenuti da je program UBU-a i Kurziva uvršten u kurikulum Škole te je time postao pionirski na području srednjoškolskog obrazovanja u RH.
Recite nam više o radionicama medijske pismenosti koje GONG i Kurziv provode, kome su namijenjene i kako se na njih prijaviti.
Martina: GONG svake godine objavljuje poziv na svojim web stranicama za uključivanje učitelja u Edukaciju za građansku pismenost koja se provodi kroz tri modula u trajanju od oko 10 dana, a osim medijske pismenosti obuhvaća i političku te EU pismenost. Temeljem pristiglih prijava u edukaciju uključujemo oko 25 učitelja. Uz to, sukladno mogućnostima organiziramo i dodatni ciklus edukacija. Na isti način objavljujemo pozive i za druge edukacijske programe za učitelje i mlade. Pozivamo zainteresirane da prate našu web stranicu i stranicu GOOD inicijative te da se prijave.
Matija: Kulturpunktova novinarska školica besplatni je edukacijski program u sklopu kojeg mladi od 18 do 30 imaju priliku usvojiti temeljne vještine novinarskog zanata te znanja o ključnim karakteristikama i pravcima suvremenih umjetničkih praksi. Školica je upravo u tijeku i naših 14 polaznika upravo je završilo modul medijske pismenosti, a u sljedeća dva mjeseca očekuju ih predavanja o nezavisnoj kulturnoj sceni, kulturnim politikama, suvremenim umjetničkim praksama te uvjetima rada u umjetnosti i kulturi. Paralelno s time odvijaju se praktične radionice pisanja i radijske radionice, a njihovi se radovi objavljuju na portalu Kulturpunkt.hr. Poziv za prijave objavljujemo na portalu krajem kolovoza, a Školica kreće početkom listopada, evo već devetu godinu zaredom.
Preuzmite priručnik Čitajmo između redaka
Foto: GONG; Kurziv
