Europska komisija objavila je izvještaj o provedbi Akcijskog plana protiv dezinformacija, mjerama koje su poduzele internetske platforme i glavnim lekcijama naučenima iz europskih izbora
Piše: Ana Dokler
Od siječnja do svibnja 2019. internetske platforme poduzele su različite mjere kako bi ograničile širenje spama i dezinformacija na globalnoj razini. Google je izvijestio da je uklonio više od 3,39 milijuna Youtube kanala i 8 600 kanala zbog kršenja pravila o neželjenoj pošti i lažnom predstavljanju. Facebook je u prvom tromjesečju 2019. godine ugasio 2,19 milijardi lažnih računa i ciljano djelovao protiv niza neautentičnih stranica, grupa i računa (1574 s bazom izvan EU-a i 168 u zemljama EU-a), a Twitter je ukinuo gotovo 77 milijuna spamerskih ili lažnih računa na globalnoj razini. Podatci su to izneseni u izvještaju Europske komisije o provedbi Akcijskog plana protiv dezinformacija, objavljenom 14. lipnja.
Akcijski plan iz 2018. dio je nastojanja Europske unije da zaštititi svoje demokratske sustave i instituciju javne rasprave te spriječi utjecaj dezinformacija na izbore za Europski parlament, održane u svibnju 2019., kao i na skore predsjedničke, parlamentarne, regionalne i lokalne izbore u državama članicama.
Medijska pismenost u europskom Akcijskom planu protiv dezinformacija
Visoka predstavnica i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini, potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Věra Jourová, povjerenik za sigurnosnu uniju Julian King i povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel dali su 14. lipnja 2019. zajedničku izjavu u kojoj su istaknuli rekordan odaziv na europske izbore kao pokazatelj povećanog interesa građana za europsku demokraciju te se osvrnuli na mjere protiv dezinformacija.
“Uvjereni smo da smo poduzetim mjerama, kojima smo poboljšali koordinaciju EU-a i država članica, doprinijeli ograničavanju utjecaja dezinformiranja, među ostalim i onog koji potječe izvan EU-a. Međutim, treba učiniti još mnogo više. Europski izbori nisu protekli sasvim bez dezinformiranja i ne smijemo dopustiti da to postane uobičajena praksa. Zlonamjerni akteri stalno mijenjaju strategije i zato uvijek moramo biti korak ispred njih. Suzbijanje dezinformacija zajednički je dugoročni izazov za institucije EU-a i države članice.
Uoči izbora svjedočili smo koordiniranom neautentičnom ponašanju čiji je cilj bio širenje sadržaja koji izazivaju razdor na internetskim platformama, među ostalim upotrebom botova i lažnih računa. Stoga internetske platforme imaju posebnu odgovornost u tom pogledu. Uz našu aktivnu potporu Facebook, Google i Twitter ostvarili su određeni napredak u primjeni Kodeksa o suzbijanju dezinformacija“, stoji u izjavi, uz napomenu da se od internetskih platformi sada očekuje da održe zamah, pojačaju napore i ispune sve obveze preuzete u okviru samoregulatornog Kodeksa dobre prakse, koji su potpisale u rujnu 2018.
Facebook, Twitter i Google prvi put zajedno protiv dezinformacija
U izvještaju o provedbi Akcijskog plana navodi se da su Facebook, Google i Twitter uoči Europskih izbora pojačali napore za povećanje transparentnosti političkih oglasa tako što su ih označavali i informacije o njima učinili javno dostupnima, što se pokazalo korisnim i za analizu izdataka za oglašavanje političkih aktera iz cijelog EU-a. Također, u danima prije izbora, internetske platforme su reagirale na upozorenja neovisnih istražitelja i novinara te identificirale i uklanjale račune koji su širili dezinformacije i govor mržnje.
Internetske platforme izvijestile su i da su poboljšale kontrolu objave oglasa kako bi ograničile zlonamjerni click-baiting i smanjile prihode koje širitelji dezinformacija ostvaruju od oglašavanja, no stav je Europske komisije da je potrebno učiniti više: “Sve internetske platforme trebaju pružati detaljnije informacije koje će omogućiti otkrivanje zlonamjernih aktera i država članica koje su meta dezinformiranja. Platforme bi usto trebale ojačati suradnju s provjeravateljima činjenica i informirati korisnike kako bi mogli bolje prepoznati dezinformacije. Konačno, platforme trebaju dati istraživačkoj zajednici pristup relevantnim podacima, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka. U tom smislu nedavna Twitterova inicijativa objave relevantnih skupova podataka za istraživačke potrebe otvara mogućnosti za neovisno istraživanje aktivnosti dezinformiranja koje provode zlonamjerni akteri. Osim toga, Komisija poziva platforme da svoje politike o transparentnosti političkog oglašavanja primijene i na predstojeće nacionalne izbore.”
U zaključku izvještaja stoji da su preliminarne analize pokazale da su mjere koje je poduzeo EU, u suradnji s brojnim novinarima, provjeravateljima činjenica, platformama, nacionalnim tijelima, istraživačima i civilnim društvom, pridonijele otkrivanju pokušaja dezinformiranja i očuvanju integriteta izbora, štiteći pritom slobodu izražavanja, što su prepoznali i nezavisni akteri i mediji. Studija Oxfordskog instituta za internet pokazala je da je manje od 4% vijesti koje su se dijelile na Twitteru prije Europskih izbora sadržavalo dezinformacije, a prema podacima stranice FactCheckEU, bilo je manje dezinformacija nego što se očekivalo i one nisu dominirale javnom raspravom, kao što je to bio slučaj s prošlim izborima u Brazilu, Velikoj Britaniji, Francuskoj ili Sjedinjenim Državama.
EU Factcheck: studenti provjeravaju istinitost izjava političara
Foto: Pete Linforth from Pixabay
