Tim stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta predstavio je rezultate programa ‘Alati za moderno doba’, koji se provodi u suradnji s Hrvatskim Telekomom s ciljem prevencije rizičnih ponašanja učenika u digitalnom okruženju. U projekt je već uključeno 108 osnovnih škola iz različitih dijelova Hrvatske, a do kraja godine bit će ih više od 150

Izvor: Priopćenje HT-a

Hrvatski Telekom je u suradnji sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (ERF) Sveučilišta u Zagrebu 25. rujna 2024. predstavio rezultate prve godine provedbe strukturiranog i znanstveno utemeljenog preventivnog programa “Alati za moderno doba“ kome je cilj istražiti navike djece i djelovati prema rizičnim ponašanjima osnovnoškolaca i adolescenata u digitalnom okruženju.

Prva faza ovog projekta tijekom školske godine 2023./2024. uključivala je provedbe edukacija za buduće voditelje programa, stručne suradnike i učitelje u osnovnim školama diljem Hrvatske. U drugoj fazi, educirani voditelji su s učenicima provodili opsežan i sveobuhvatan preventivni program “Alati za moderno doba” koji se sastoji od 12 strukturiranih radionica, te po jednog predavanja za nastavnike i roditelje učenika. Riječ je o programu univerzalne prevencije namijenjenom svim učenicima, koji se provodi s cijelim razredima. Prošle školske godine je u programu sudjelovalo 2055 učenika, dosad je educirano ukupno 237 voditelja iz 108 osnovnih škola, a do kraja godine predviđeno je sudjelovanje više od 150 osnovnih škola iz 20 županija.

Istraživanje o navikama djece i rizičnom ponašanju na internetu

U sklopu “Alata za moderno doba” je među učenicima koji su sudjelovali u programu (prosječne dobi 13 godina) provedeno istraživanje o navikama i rizičnom ponašanju u digitalnom okruženju, a pratila se i učinkovitost kako bi se utvrdilo koliko primjena Programa utječe na njihovo rizično online ponašanje te na njihove socio-emocionalne vještine i funkcioniranje u digitalnom i stvarnom svijetu.

Istraživanjem je mjereno i pretjerano korištenje društvenih mreža i videoigara (više od 3 sata na dan), a rezultati su pokazali kako tijekom tjedna oko 40 % učenika koristi društvene mreže više od tri sata dnevno (28,5 % 3 do 5 sati dnevno, 11,7 % više od 5 sati dnevno), a oko 11 % ih pretjerano igra videoigre tijekom radnog tjedna. Vikendom se duljina provođenja vremena na digitalnim platformama povećava, pa tako 62,3 % učenika više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama (34,8 % 3 do 5 sati, 27,5 % više od 5 sati), dok oko 30 % njih više od tri sata na dan igra videoigre (18,3 % 3 do 5 sati, a 12,8 % čak više od 5 sati).

Infografika: U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka

U kontekstu štetnih psiho-socijalnih posljedica, rezultati upućuju da simptome ovisnosti o društvenim mrežama ima oko 1,6 % djece, a oko 3 % njih zadovoljava kriterije za ovisnost o videoigrama. Takvi rezultati neosporno dokazuju potrebu za preventivnim djelovanjem – s jedne strane kako bi se smanjili rizici kod onih koji su već počeli pokazivati pretjerano ponašanje u ovom području, a s druge strane kako bi se osnažilo djecu za nastavak odgovornog ponašanja u virtualnom okruženju. Ovo se osobito odnosi na razvoj problema kod srednjoškolaca.

Također je istražena zastupljenost aktualnih emocionalnih problema kod djece, koji mogu biti uzrok i posljedica pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija. U tom području, trenutačno oko 7 % učenika doživljava ozbiljne ili ekstremno ozbiljne simptome tjeskobe, depresivnosti i stresa, što su zabrinjavajući rezultati budući da to djecu čini ranjivijima i u virtualnom okruženju te ukazuje na nužnost daljnjeg  preventivnog djelovanja.

Zanimljiv podatak je kako među ispitanicima nema razlika u korištenju interneta i rizičnim ponašanjima s obzirom na veličinu mjesta iz kojih djeca dolaze, te ova problematika jednako pogađa djecu iz svih sredina. Pritom, djevojke nešto intenzivnije koriste društvene mreže, a mladići češće igraju videoigre. Evidentne su razlike i s obzirom na školski uspjeh na način da učenici s lošijim školskim uspjehom više koriste društvene mreže i igraju videoigre, posebno u kategoriji pretjeranog dnevnog korištenja interneta (5 i više sati). Tako intenzivno korištenje društvenih mreža prisutno je kod 20% učenika slabijeg školskog uspjeha, prema 8,5% onih s izvrsnim uspjehom, a isti trend zabilježen je u razlikama igranja videoigara vikendom.

Održite radionicu za učenike i podržite njihovo mentalno zdravlje

Kad je riječ o razlozima korištenja interneta, pokazalo se da je djeci glavni motiv povezivanje s drugima i popravak raspoloženja, no učenici ipak u većoj mjeri procjenjuju da kvalitetnije odnose mogu uspostaviti u realnom okruženju u usporedbi s virtualnim. Ovakav rezultat značajan je zaštitni čimbenik i uporište za unaprjeđenje socio-emocionalnih vještina, na koje program “Alati za moderno doba” stavlja veliki naglasak.

Pozitivan učinak na ponašanje djece u digitalnom okruženju

Program je kroz 12 tjedana održavanja radionica u osnovnim školama rezultirao odgovornijim online ponašanjem učenika, te se pokazao uspješnim u podizanju razine znanja o važnim socio-emocionalnim vještinama, što je zaštitni čimbenik za daljnji razvoj. Pritom su učinci na cijelom uzorku učenika također bili statistički značajni u smanjivanju simptoma ovisnosti o videoigrama i simptoma depresivnosti.

Ono što je posebno interesantno i korisno jest da je program pokazao veće pozitivne učinke kod rizičnijih skupina učenika, a najviše kod onih koji su prije njegove provedbe imali nisku razinu znanja o ponašajnim ovisnostima i rizičnom online ponašanju, kao i slabije znanje o socio-emocionalnim vještinama. Efekti su se također pokazali značajni u smanjivanju pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija. Oko 50 % učenika koji pretjerano koriste društvene mreže i videoigre, nakon završetka programa smanjilo je trajanje korištenja za nekoliko sati. Pritom je tijekom vikenda gotovo četvrtina (23,1 %) cijelog uzorka djece koji su pretjerano igrali igrice smanjilo vrijeme igranja između jednoga i pet sati.

“Prije godinu dana predstavili smo program ‘Alati za moderno doba’ s jasnom željom zaštite djece u digitalnom svijetu, svijetu nevjerojatnih prilika, ali u kojem je isto tako potrebno ponašati se odgovorno i savjesno. Do kraja godine ‘Alati’ će biti u više od 150 osnovnih škola, što je iznad svih naših očekivanja. Kvalitetna edukacija, osvještavanje o vlastitim navikama korištenja interneta i emocionalna podrška ključni su kako bismo djecu i mlade učinili sigurnijima u digitalnom okruženju, a najvažnije je da oni odlično reagiraju na ‘Alate za moderno doba’ i da program već daje konkretne rezultate”, izjavio je Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma.

“I praktična iskustva i znanstvena istraživanja potvrđuju važnost ulaganja u dobrobit djece prilikom korištenja interneta, odnosno svih digitalnih tehnologija u najširem smislu. Sretni smo da smo u suradnji s Hrvatskim Telekomom uspjeli u jednoj školskoj godini osigurati provedbu preventivnog programa ‘Alati za moderno doba’ u tako velikom broju škola i županija. Interes stručnjaka je izniman te ovom prilikom želim zahvaliti svim stručnim suradnicima i učiteljima koji su sudjelovali u projektu na proaktivnoj suradnji. Prvi rezultati evaluacije učinkovitosti pokazuju obećavajuće rezultate, posebno prema djeci koja su u riziku, te se nadam da ćemo nastaviti unaprjeđivati naš rad s ciljem osnaživanja djece za razvoj socio-emocionalnih vještina i osobno odgovornog ponašanja”, zaključno je izjavio prof. dr. sc. Neven Ricijaš, voditelj programa “Alati za moderno doba”.

“Alati za moderno doba” nastavljaju se i u školskoj godini 2024./2025., a nacionalno istraživanje koje je dio projekta nastavit će se provoditi i produbljivati, uz bilježenje podataka o ponašanju djece u digitalnom okruženju te mjerenje učinka programa kako bi se dugoročno mogli pratiti trendovi i po potrebi prilagođavati edukativne aktivnosti koje bi imale najbolji učinak na učenike i njihovu dobrobit.

EDUKATIVNI MATERIJALI ‘BITI SVOJ – BITI U RAVNOTEŽI U VIRTUALNOM I MEDIJSKOM OKRUŽENJU’