Ako je jasno naglašeno da je određeni medijski sadržaj satiričan, njega se ne smatra manipulacijom. Ipak, satira koja oponaša format i stil novinarskoga izvještavanja može lako zavarati korisnike. Stoga svakako, prije nego što neku vijest podijelite, provjerite je li možda riječ samo o šali
Izvor: Tomislav Levak i Nefreteta Zekić Eberhard, Vodič za srebrne surfere – priručnik o internetu i društvenim mrežama za treću životnu dob
Razlikovanje satire od stvarnih vijesti detektirano je kao poseban problem među starijom populacijom koja je navikla konzumirati satiru u specifičnim okolnostima. Satira je korištenje humora, pretjerivanja ili ismijavanja za razotkrivanje i kritiziranje određenih pojava, osoba ili postupaka. U tu svrhu najčešće se koristi za ukazivanje na ljudsku glupost ili porok, osobito u kontekstu suvremene politike i drugih aktualnih tema. Informativna satira ili medijska satira vrsta je parodije koja svojim sadržajem i formom namjerno asocira na tipični informativni novinarski članak, izvještaj ili vijesti, zbog čega lako može zavarati korisnika.
Satirične vijesti postoje gotovo koliko i samo novinarstvo. Jedna od najpoznatijih formi kroz koju su se u novinarstvu objavljivali šaljivi sadržaji naziva se “novinarska patka”. Taj izraz označava neistinitu ili izmišljenu novinsku vijest ili priču, a prvi se put u novinama pojavila još u 17. stoljeću u Francuskoj. “Novinarske patke” izvorno su pripadale u kategorije zabave, satire i parodije, a njihovi glavni ciljevi bili su zabavljanje javnosti ili poučavanje neopreznih. Takve vijesti i informacije jasno su se označavale na kraju teksta jer urednici i novinari nisu željeli namjerno dovoditi čitatelje u zabludu. Posebno su bile popularne 1. travnja, kada je u nekim medijima još uvijek uobičajeno da se objavljuju šaljive i neistinite vijesti.
Satirični sadržaji danas su posebno popularni na internetu, gdje je relativno lako oponašati legitiman izvor vijesti. Ako je jasno naglašeno da je određeni medijski sadržaj satiričan, njega se ne smatra manipulacijom. Registrirani satirični portali, kao što je u Hrvatskoj NewsBar i kao što je bio Sprdex.com, uglavnom jasno daju do znanja da sadržaji koje objavljuju nisu stvarne i točne vijesti i informacije. To najčešće čine napomenom da su oni satirični portal ili da određena vijest nije istinita. Međutim, ponekad se dogodi da satirični sadržaji – namjerno ili slučajno – nisu dovoljno jasno označeni ili da se kreiraju ili prenose bez jasne napomene da je riječ o satiri. U tim slučajevima izmišljena satirična vijest pogrešno se može shvatiti kao stvarna, zbog čega postaje lažna vijest koja može imati i ozbiljne posljedice.
Stoga svakako treba provjeriti potječe li vijest koju planirate podijeliti sa satiričnoga portala i je li možda riječ samo o šali i zafrkanciji. Provjerite više relevantnih medijskih izvora, a možete se raspitati i kod upućene rodbine ili prijatelja.
Kako se mogu prepoznati satirične vijesti? Neki od pokazatelja svakako su uporaba jezika neprimjerenog vijestima (npr. vulgarnosti, sleng) i često ponavljane rečenice. Ove značajke uzimaju se kao pokazatelji humoristične, odnosno satirične retoričke komponente (Chovanec, Ermida, 2012).
Vježba: Kako razlikovati ozbiljne od satiričnih tekstova?
Kao što je već ranije istaknuto, informativna satira žanr je satire koji oponaša format i stil novinarskoga izvještavanja i vijesti. Danas je relativno česta pojava u medijima, a nerijetko se događa da šaljivi ili satirični sadržaji budu shvaćeni kao ozbiljni i imaju nemale posljedice, osobito ako se u velikom broju dijele preko društvenih mreža i komunikacijskih platformi. Može li ih se razlikovati i kako, a da ne znate pouzdano je li neki sadržaj objavljen u satiričnom ili informativnom mediju? To treba utvrditi ovom vježbom.
Sudionike treba podijeliti u parove ili manje skupine (3–4 osobe). S popularnoga hrvatskog satiričnog portala NewsBar treba odabrati i za svaku skupinu pripremiti po jedan isprintan satiričan tekst koji će sudionike upoznati s takvim načinom pristupa i pisanja. Tekstovi se nakon čitanja mogu i razmjenjivati među skupinama. Nakon toga svim skupinama treba dati po nekoliko glavnih činjenica i podataka (međusobno različitih), od kojih oni moraju sastaviti dvije različite vijesti (ozbiljnu i satiričnu), poštujući pet osnovnih novinarskih pitanja (Tko? Što? Gdje? Kada? Zašto?) i dodatno, šesto pitanje (Kako?). Nakon što završe s pisanjem, predstavnik svake skupine treba članovima ostalih skupina pročitati obje vijesti. Oni trebaju pogoditi koja je ozbiljna, a koja je satirična te utvrditi sličnosti i razlike.
Priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi
