Pogledajte videolekciju koja je dio edukativnih materijala ‘BITI SVOJ – Biti u ravnoteži u virtualnom i medijskom okruženju’ i saznajte što je ‘virtualno ja’ i zbog čega je važno da to kako se predstavljemo na internetu i društvenim mrežama bude što je moguće više u skladu s našim ‘autentičnim ja’
Piše: Ana Dokler
“Jedan od najvažnijih ciljeva adolescencije je izgradnja što je moguće jasnije slike o tome tko smo, kakvi smo, koje su naše vrijednosti i kakva osoba želimo biti. Slika o sebi je skup ideja, osjećaja i misli o samome sebi, odnosno doživljaj sebe i vlastitog funkcioniranja na raznim životnim područjima”, keže izv. prof. dr.sc. Josipa Mihić, pročelnica Odsjeka za poremećaje u ponašanju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u videolekciji “Slika o sebi“.
Ova je videolekcija dio edukativnih materijala “BITI SVOJ – Biti u ravnoteži u virtualnom i medijskom okruženju”, razvijenih u sklopu istoimenog projekta koji je proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku podršku Agencije za elektroničke medije.
EDUKATIVNI MATERIJALI ‘BITI SVOJ – BITI U RAVNOTEŽI U VIRTUALNOM I MEDIJSKOM OKRUŽENJU’
U vidolekciji Josipa Mihić objašnjava i kako se razvija slika o sebi i što sve na nju utječe te koji su njezini aspekti. Posebnu pažnju daje virtualnom ja – prikazu i doživlju sebe u virtualnom okruženju.
“Digitalni mediji i društvene mreže omogućuju nam svakodnevno predstavljanje naše osobnosti drugima te dobivanje brzih povratnih informacija od okoline: od onih koji su nam bliski i važni, ali i od šire publike i javnosti s kojom smo u intenzivnijoj interakciji u virtualnom okruženju nego što je to slučaj u stvarnom životu,” kaže.
Društvene mreže i samosvijest: Objava fotografije iz teretane
“Nerijetko se događa da na društvenim mrežama stvaramo sebe onakvima kakvi bismo željeli biti, jer imamo mogućnost uređivati fotografije, odabrati najbolji kut snimanja, prikazati ugodne trenutke u kojima smo si dobri, lijepi, pametni, poželjni i slično, te se pred drugima prezentirati savršenijima nego što jesmo u stvarnom životu.
Kod dijela ljudi može postojati veliki nesrazmjer u tome kako se predstavljaju u virtualnom svijetu i toga kako se osjećaju sa samima sobom. Velika razlika u predstavljanju i kakvom se osoba samo pravi da jest u odnosu na to kako se zaista vidi i osjeća može biti jako štetna za njenu subjektivnu dobrobit i odnose s drugima, jer nismo autentični, a autentično pojavljivanje pred drugima je jako važno za naše mentalno zdravlje,” kaže Josipa Mihić.
Zato je, dodaje, važno zapitati se koliko je naše virtualno ja u skladu s našim istinitim autentičnim ja i usudimo li se autentičnije pokazati drugima i u virtualnom svijetu.
Na kraju ističe da je važno upoznati sebe, jer što bolje poznajemo sebe, bliži smo ispunjenijem životu; znamo koje su naše jake strane i u čemu bismo se voljeli razvijati; imamo jasniju sliku kakva osoba želimo biti i što želimo postići; i možemo se bolje nositi s izazovima i teškoćama u životu.
Aktivnosti za bolje razumijevanje slike o sebi i bolje upoznavanje sebe, uključujući i svoje virtualno ja, potražite u radnoj bilježnici za podršku mentalnom zdravlju mladih “BITI SVOJ – biti u ravnoteži u virtualnom i medijskom okruženju”.
Radna bilježnica za razvoj zdrave slike o sebi u virtualnom okruženju
