Buka koja je ovih dana podignuta oko Twittera i Elona Muska izazvala je i brojne rasprave o vlasništvu u medijima, utjecaju bogatih osoba, o slobodi govora i opasnostima koje munjevito širenje informacija s velikim dosegom na internetu može imati za stabilnost demokratskih država
Piše: Velibor Mandić
Najbogatiji pojedinac na svijetu u ovom trenutku, Elon Musk, odlučio je kupiti društvenu mrežu Twitter i tako učinio presedan koji bi se mogao odraziti na budućnost medija i demokracije u svijetu. S obzirom da objave utjecajnih ljudi na Twitteru često imaju veliki odjek u političkom i društvenom životu, u javnosti se javlja zabrinutost s pitanjem može li Twitter u potpuno privatnom vlasništvu jednog superbogataša doprinijeti ili naštetiti svjetskoj stabilnosti. Razumijevanje Twittera kao utjecajnog medija, koji će se u Muskovom vlasništvu mijenjati sukladno njegovim idejama, od velike je važnosti kako bi građani, kada koriste tu društvenu mrežu, mogli prosuđivati radi li se provjerenoj informaciji, o mogućoj manipulaciji, ili čak dezinformaciji.
Tko je Elon Musk?
Pedesetogodišnji Elon Musk u javnosti je prisutan gotovo svakodnevno, bilo novim idejama koje njegovi poklonici nazivaju vizionarskima, bilo poslovnim uspjesima, enigmatičnim Twitter porukama, mijenjanjem ljubavnih partnera, sudskim procesima, kontroverznim ideološkim stavovima ili, ponajviše, kontinuiranim rastom ogromnog bogatstva. Trenutačno mu se pripisuje, većinom u udjelima u tvrtkama, preko 250 milijardi dolara što je, za usporedbu, otprilike četiri puta više od godišnjeg bruto društvenog proizvoda Hrvatske. Poduzetni Musk, inače rodom iz Južne Afrike, donosi ključne odluke o električnim automobilima kao direktor korporacije Tesla, o putovanjima u svemir kao direktor tvrtke SpaceX, te o budućnosti spajanja računala i ljudskog mozga kao direktor tvrtke Neuralink. Na kupovinu Twittera odlučio se zato što se, kaže, zalaže za slobodu govora i protivi cenzuri. Takvim izjavama dao je do znanja kako smatra da Twitter ograničava otvorenu raspravu, što je izazvalo niz reakcija u cijelom svijetu.
Metaverzum: trebamo li se bojati života u virtualnoj stvarnosti?
“Sloboda govora temelj je funkcionalne demokracije, a Twitter je digitalni gradski trg na kojem se raspravlja o pitanjima vitalnim za budućnost čovječanstva,” stoji u priopćenju koje je Musk objavio u povodu kupovine Twittera. “Snažno intuitivno osjećam da je imati javnu platformu kojoj se maksimalno vjeruje i koja je široko uključiva izuzetno važno za budućnost civilizacije,” kaže Musk i dodaje da se na ovaj potez nije odlučio radi veće zarade. Muskovi su ga podupiratelji, nakon tako snažnih izjava, prozvali spasiteljem slobode govora, dok su kritičari upozorili da se radi o osobi koja u prijašnjim aktivnostima zapravo nije iskazivala razumijevanje za otvoreno izražavanje mišljenja.
Rat u Ukrajini i sloboda govora
Elonu Musku često se spočitava da je kontradiktoran jer, dok se u javnosti predstavlja kao zagovornik apsolutne slobodne govora, u vlastitim kompanijama uposlenicima strogim ugovorima izričito ograničava bilo kakva javna istupanja, čak i u slučajevima kada dobiju otkaz. Na taj način Musk, smatraju njegovi kritičari, na rigidan način koristi pravno tumačenje američkim ustavom zajamčene slobode govora koje kaže da u privatnim tvrtkama poslodavci imaju pravo ograničiti takva prava. Radi se naime o Prvom Amandmanu na američki Ustav koji propisuje slobodu govora vrlo kratko bez dodatnih objašnjenja te se tako već 230 godina interpretira na različite načine.
U nekim slučajevima američke se odredbe mogu odraziti i na ostatak svijeta što se, primjerice, pokazalo i u raspravi o korištenju satelitskog interneta u Ukrajini od početka ruske agresije. Naime, sateliti Starlink Muskove kompanije SpaceX omogućuju besplatni internet u Ukrajini i dijele tisuće specijalnih prijemnika za priključenje na satelitsku mrežu. Na taj se način uređaji Muskove tvrtke koriste i u vojne svrhe, a cijela je operacija plaćena od strane američke Vlade. Iako je u Ukrajini ratno stanje, sateliti ne cenzuriraju ruske internetske stranice zbog, kako kaže Musk, slobode govora. “Neke Vlade (nije ukrajinska) tražile su da blokiramo ruske izvore informacija, no to nećemo učiniti sve dok nam netko ne priprijeti pištoljem,” napisao je slikovito na Twitteru Musk i zaključio – “oprostite što sam apsolutni zagovornik slobode govora.”
Suspendiranje Donalda Trumpa s Twittera
Američki vrhovni sud više je puta odlučivao o ograničavanju slobode govora, posebice kada se radi o rasparčavanju pornografije, pozivanju na ilegalne aktivnosti i nasilje, govoru mržnje ili komunikaciji u školama. No, rasprave gdje je granica između dozvoljenog i nedozvoljenog u pitanjima slobode govora nikada ne prestaju, a dodatno su se zaoštrile od pojave internetskih društvenih mreža. Najčešće pitanje, osobito u vezi Twittera, glasi – smije li ukinuti nečiji račun ili se radi o udaru na slobodu govora? Tko u Twitteru i po kojim kriterijima može o tome odlučiti? Može li o tome samostalno odlučiti umjetna inteligencija, računalni algoritam, direktor Twittera ili neki odbor unutar tvrtke? Može li netko u Twitteru ograničiti doseg pojedinom računu zato što procijeni da taj račun širi dezinformacije i radi li se u tom slučaju o ograničavanju slobode govora?
Takva se pitanja osobito čuju nakon što je Twitter s platforme trajno suspendirao račun Donalda Trumpa, dva dana nakon nemira u glavnom američkom gradu Washingtonu koje su u siječnju 2020. godine izazvali Trumpovi simpatizeri. U Twitteru su naime procijenili da bi moglo doći do nasilja u državi ako se Trumpu dozvoli nastavak objavljivanja njegovih poruka. Steve Bannon, bivši savjetnik Donalda Trumpa, izbačen je s Twittera nakon što je pozvao na odrubljivanje glava direktora FBI-ja C. Wraya i doktora Anthonija Faucija, a teoretičar zavjera Alex Jones nakon što je oružani napad na osnovnu školu Sandy Hook iz 2012. godine u kojemu je poginulo dvadesetoro prvašića proglasio lažnom obmanom. Sada se smatra da će, kada Elon Musk kupi Twitter, svi oni moći obnoviti račune i objavljivati nove tvitove.
Što kad se svi dokopaju Twitterova algoritma?
Twitter je medij koji je i njegov osnivač Jack Dorsey jednom nazvao “ljudskom mrežom vijesti” i koji u svijetu ima višeslojnu ulogu. Kao tvrtka sa sjedištem u Sjedinjenim Državama Twitter uglavnom slijedi američka pravila u poslovanju i kriterijima, no iz drugih država stižu zahtjevi da se, s obzirom na planetarni doseg, uvedu hitne mjere regulacije. Europska unija traži uvid u algoritam koji Twitter koristi, a i sam Elon Musk je najavio mogućnost otvaranja algoritma ne bi li se svi mogli uvjeriti na koji način umjetna inteligencija određuje što bilo tko od nas korisnika vidi kada otvori aplikaciju. No, ako će svi znati kako algoritam radi moglo bi biti problema sa sposobnim programerima loših namjera koji znaju kako spam botovima preplaviti Twitter. Tako bi se internet dodatno zatrpao neželjenim informacijama upitnih sadržaja.
Ako koristite Google, Facebok ili Twitter, trebate znati kako djeluju algoritmi
Što se Elona Muska tiče, čini se da ga cijela strka i vika oko Twittera prilično zabavlja. Osim što najavljuje da će Twitter, kada ga on preuzme, biti politički neutralan i tako uznemiravati i krajnju desnicu i krajnju ljevicu političkog spektra, zbija i šale poput najave da mu je sljedeći cilj kupiti kompaniju Coca Cola kako bi mogao u piće vratiti kokain. Pitanje je naravno mogu li svi korisnici procijeniti kada se Musk šali, a kada govori ozbiljno.
Upitna regulacija društvenih mreža
Cijeli proces kupoprodaje Twittera bi, procjenjuje se, mogao trajati oko šest mjeseci i promjene koje Musk najavljuje neće se moći dogoditi brzo. Nije još poznato hoće li cijela transakcija uopće biti ostvarena s obzirom da Elon Musk treba prodati veliki broj vlastitih dionica, primjerice u Tesli, kako bi skupio dovoljno gotovine za kupovinu. Buka koja je ovih dana podignuta oko Twittera i Muska izazvala je i brojne rasprave o vlasništvima u medijima, utjecaju bogatih osoba, o slobodi govora i opasnostima koje munjevito širenje informacija s velikim dosegom na internetu može imati za stabilnost demokratskih država. Europska unija već je postigla dogovor o regulaciji društvenih mreža, poput Twittera, Facebooka i YouTubea, s ciljem ograničavanja sadržaja koji promovira terorizam, govor mržnje i prijevare, te ugrožava sigurnost. U američkom Kongresu za sada se još uvijek ne raspravlja o eventualnoj regulaciji internetskih divova, a u slučaju spora o dozvoljenoj razini slobode govora odluku bi najvjerojatnije donosio Vrhovni sud.
