Što je, a što nije kritička medijska pismenost, zašto je važna i kako je roditelji mogu poticati kod djece? Odgovore na ova pitanja i prijedloge za razgovor u obitelji prenosimo iz knjižice za roditelje i skrbnike “Djeca i mediji” u izdanju Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a
Izvor: Djeca i mediji – knjižica za roditelje i skrbnike
Kritička medijska pismenost ne označava pristup koji se protivi medijima, već pristup koji uključuje radoznalost, istraživanje i propitivanje medija. Djeca takav pristup mogu početi vježbati vrlo rano, tako da s drugima istražuju i analiziraju medijske sadržaje, razmišljaju o točnosti medijskih informacija i pouzdanosti njihova izvora. To su važna pitanja koja treba razmotriti čitava obitelj, jer mediji donose mnoštvo informacija, među kojima ima i netočnih, pristranih ili lažnih. Što bolje razumijemo medije, to ih bolje i kvalitetnije možemo koristiti.
Medijska komunikacija kojoj je najvažniji cilj zarada i oglašavanje važna je tema za kritičku procjenu. Oglašavanje je danas sve više usmjereno na djecu, a djeca sudjeluju u donošenju obiteljskih odluka o kupnji. Oglasi su primamljivi, a djeca su vrlo podložna oglašivačkim porukama i tek počinju shvaćati vrijednost novca. Posebice štetno može biti prikriveno oglašavanje, koje nerijetko koriste, u dječjem svijetu sve popularniji, youtuberi ili poznate osobe na društvenim mrežama.
Mnoge digitalne igre uključuju mogućnost kupovanja stvari s pomoću kojih je moguće lakše i uspješnije igrati. Važno je da u obitelji razgovarate o oglašavanju i novcu.
Prijedlozi za razgovor u obitelji
Činjenica ili plod mašte? Kad koristite medije, trebate razmišljati što je u tom sadržaju istina, a što nije. Djeca, primjerice, mogu lakše shvatiti da animirani programi nisu stvarni, ali im je to teže razumjeti ako program izgleda kao “stvaran život”.
Reality emisije i programi za otkrivanje talenata: jesu li štetni za djecu?
Što mediji žele reći? Budući da mediji uvijek prenose neki sadržaj, važno je imati na umu da je on rezultat namjere i odluka autora ili vlasnika medija. Njihova namjera može biti da prenesu informacije, pokažu umjetnički talent, nasmiju ljude ili da potaknu na kupnju nekog proizvoda ili usluge. Djecu možete naučiti prepoznati različite medijske forme i žanrove – npr. reality, igrani ili informativni program, ili uočiti prikriveno oglašavanje poznatih osoba ili blogera na društvenim mrežama.
Zajedno gledajte fotografije u novinama ili druge slike. Što te slike prikazuju? Što se možda ne vidi na slici? Što taj prizor pokazuje? Što je možda izostavljeno iz kadra? Jesu li fotografije uvijek vjerodostojne? Jesu li neke slike očito uređivane i mijenjane?
Može li se ovome vjerovati? Kritička procjena izvora, odnosno procjena pouzdanosti informacija može se vježbati kroz postavljanje sljedećih pitanja: Je li to činjenica ili nečije mišljenje? Gdje je objavljena ta informacija i može li se pronaći i u drugim izvorima? Je li informacija ažurna ili postoje novije informacije?
Prepoznaje li vaše dijete oglas kad ga vidi na ulici, internetskim stranicama, mobilnim aplikacijama, u novinama, na televiziji ili čuje na radiju?
Svrha je oglasa da neki proizvod prikaže privlačnim. U čemu je razlika između želje za nečim i potrebe za nečim? Je li moguće dobiti sve što želimo?
Zna li vaše dijete da se na nekim internetskim stranicama, u igrama ili uslugama za plaćanje koristi pravi novac? Kakva pravila postoje u vašoj obitelji o korištenju novca na internetu ili u digitalnim igrama?
Preuzmite knjižicu sa savjetima za korištenje medija u obitelji
Foto: Pixabay
