Nužnost ulaganja u kvalitetno novinarstvo te projekte medijske pismenosti, kao i potreba za aktivnijim praćenjem načina širenja dezinformacija, glavni su zaključci Facebook EU razgovora o dezinformacijama i pristupu točnim informacijama tijekom pandemije Covida-19
Piše: Marija Lalić
“Infodemija” nastala kao posljedica pandemije Covida-19, potaknula je vlasnike društvenih mreža i platformi za razmjenu video sadržaja da se ozbiljnije prihvate borbe protiv dezinformacija i bolje povežu s tijelima vlasti i nevladinim organizacijama. Primjer za to su i Facebook EU razgovori, okrugli stolovi koji se povremeno održavaju tijekom posljednje tri godine na inicijativu Facebooka, a cilj im je okupiti stručnjake za EU politike kako bi diskutirali o temama važnim za regulaciju internetskih sadržaja. Tema posljednjih razgovora, koji su održani 16. lipnja, bile su Dezinformacije i pristup točnim informacijama tijekom pandemije Covida-19, a dionici iz različitih sektora raspravljali su o kompleksnosti suzbijanja dezinformacija.
Što je točno, a što ne? Pregled najraširenijih dezinformacija o COVID-u 19
Nužnost ulaganja u kvalitetno novinarstvu te projekte medijske pismenosti, kao i potreba za aktivnijim praćenjem načina širenja dezinformacija, glavni su zaključci ove rasprave.
Facebookove metode borbe protiv dezinformacija, poput isticanja informacija o koronavirusu iz kredibilnih izvora, ulaganja u medijske organizacije i organizacije za provjeru točnosti te slanja obavijesti osobama koje su vidjele neku dezinformaciju na njihovoj društvenoj mreži, predstavili su Jessica Zucker, Facebookova upraviteljica politikama proizvoda i Enda Farrell, Facebookov stručnjak za sigurnosne politike.
Osim označavanja netočnih informacija kao takvih, Facebook je za vrijeme pandemije veliku pažnju posvetio utvrđivanju porijekla informacija, kao i načinima njihovog širenja. Analiza autentičnosti ponašanja korisnika pomogla im je u detekciji širitelja spama, lažnih pratitelja te tzv. botova, automatiziranih računa kojima upravlja algoritam. No različite analize i izvještaji pokazuju da je unatoč svom uloženom trudu problem lažnih vijesti i netočnih informacija na Facebooku i dalje značajan.
Facebookov pristup ovom problemu pohvalio je Rafael Goldzweig, koordinator istraživanja pri Democracy Reporting International, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Berlinu koja promovira vladavinu demokratskih načela diljem svijeta, koji je u svom izlaganju stavio naglasak na ono što smo mogli naučiti iz koronavirusom uzrokovane inflacije dezinformacija.
Istaknuo je da je ova situacija pokazala koliko su dezinformacije opasne za demokratska društva te kako dezinformacije vezane uz zdravlje mogu imati izravne posljedice. Ukazao je i na važnost kredibilnih izvora informacija, poput Svjetske zdravstvene organizacije, jer se uz pouzdane izvore točnih informacija lakše boriti protiv onih netočnih, koje su se, kako je naveo u svom izlaganju, najčešće širile WhatsAppom.
Budite oprezni s informacijama koje dobivate putem aplikacija za dopisivanje
Kako bismo se bolje pripremili za sličnu situaciju u budućnosti, važno je, smatra Goldzweig, pažnju sa sadržaja samih poruka usmjeriti na mehanizme njihovog širenja – važno je ispraviti netočnu informaciju, ali je još važnije utvrditi na koji način ista postaje viralna. Moratorijem viralnosti tj. usporavanjem širenja dezinformacija te slanjem ispravaka onima koji su vidjeli spornu informaciju, mogla bi se dijelom umanjiti šteta koju dezinformacije mogu izazivati.
Grčka zastupnica u EU parlamentu Anne-Michelle Asimakopoulou, koja je ujedno i potpredsjednica Odbora za internacionalnu trgovinu te članica Odbora za interno tržište i zaštitu potrošača, istaknula je da najviše što Europski parlament i Komisija mogu ponuditi svima akterima su jasna pravila – jasni standardi, propisi i definicije.
Paolo Cesarini, voditelj Odjela nadležnog za medijske politike, konvergenciju i društvene mreže u sklopu Glavne uprave za mrežne komunikacije, sadržaj i tehnologije pri Europskoj komisiji, upozorio je na posljedice širenja dezinformacija o COVID-u 19, od slučajeva ispijanja klora do govora mržnje usmjerenog prema manjinskim skupinama te prevara potrošača i cyber kriminala.
Prekograničnu suradnju, kao i suradnju vlada, privatnih kompanija, provjeravatelja činjenica i civilnog društva istaknuo je kao jedan od temeljenih preduvjeta za borbu protiv dezinformacija. Suradnja svih dionika u kombinaciji s istodobnim jačanjem kvalitetnog novinarstva, poboljšanjem zaštite potrošača te podizanjem razine medijske pismenosti građana, može dati konkretne rezultate u suzbijanju širenja lažnih vijesti i netočnih informacija.
Optimizam budi i činjenica da su vlasnici platformi i društvenih mreža svjesni mogućih pogubnih posljedica širenja netočnih informacija, pa su tako WhatsApp i TikTok izrazili želju da i oni postanu potpisnici Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.
Osnivanje Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) je još jedan važan korak u borbi protiv dezinformacija. EDMO ima za cilj povezati znanstvenu zajednicu i provjeravatelje činjenica sa stručnjacima za dezinformacije na internetu, kao i potaknuti suradnju s medijskim organizacijama i stručnjacima za medijsku pismenost.
Pieter Van Koetsveld iz nizozemskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i kulture upozorio je da medijsko opismenjavanje odraslih donosi nove izazove. Dezinformacije su kao takve ispolitizirane, teško je utjecati na stavove i uvjerenja pojedinaca, stoga naglašava da je u tom procesu važnije ponuditi im znanja i resurse koji će im omogućiti da ravnopravno sudjeluju u društvu.
Video lekcija: Dezinformacije i lažne vijesti kao političko oružje
Medijska pismenost bila je često spominjan pojam u ovoj diskusiji. Definicija medijske pismenosti kao krovnog pojam koji obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, civilne, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju građanima učinkovit pristup i korištenje informacijama i medijima te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama, jasno ističe koja je njena važnost u borbi protiv širenja dezinformacija te jačanja otpornosti građana na iste.
Zemlje s dugom tradicijom ulaganja u medijsko opismenjavanja građana, poput Finske, jasno ukazuju na pozitivne učinke medijske pismenosti u borbi protiv dezinformacija jačanjem otpornosti građana.
Foto: Eddy Billard on Unsplash
