Podaci koje je zviždačica iz Facebooka iznijela u javnost nisu sami po sebi velika novost. Raspravu je izazvala činjenica da su vodeći ljudi u Facebooku svjesni koliku štetu njihove platforme nanose pojedincima i društvu u cjelini, ali i dalje nisu spremni žrtvovati svoju zaradu i utjecaj
Piše: Marija Lalić
Facebookove interne studije koje je bivša zaposlenica Facebooka, zviždačica Frances Haugen pustila u javnost upućuju na poguban utjecaj Instagrama na mentalno zdravlje tinejdžerica, osobito njihovu sliku o vlastitom tijelu, ali Facebook, vlasnik Instagrama i Whatsappa, i dalje u javnost plasira podatke o pozitivnim stranama korištenja društvenih mreža. Interna izvješća govore i kako je sav Facebookov trud u borbi protiv dezinformacija polučio skromne rezultate, dok Facebook drugačije interpretira te podatke.
Što Facebookove interne studije otkrivaju o mentalnom zdravlju mladih
Neke tvrdnje iznesene tijekom svjedočenja Frances Haugen pred američkim Senatom Facebook ipak nije mogao pobiti, a upravo one i najviše zabrinjavaju. Riječ je o potencijalno opasnom utjecaju ove platforme na političku situaciju u nekim zemljama.
Prema svjedočenju Frances Haugen, čak 87 % novca namijenjenog borbi protiv lažnih vijesti, Facebook usmjerava na sadržaje na engleskom jeziku, dok govornici engleskog jezika čine svega 9% Facebookovih korisnika. U Brazilu i Meksiku preko 95 % korisnika društvenih mreža koristi Facebook, dok se npr. u zapadnoj Europi ta brojka kreće oko 50 %. Zastrašujuća posljedica tako velikog dosega i ovisnosti o Facebookovim uslugama je utjecaj na političku situaciju u nerazvijenim demokracijama. Haugen je u svom svjedočenju istaknula primjere Mianmara i Etiopije.
Različite organizacije i mediji upozoravali su na toksičnost Facebookovog algoritma i na porast mržnje prema manjinskim skupinama u Mianmaru, no Facebookovi potezi kojima je pokušao umanjiti štetu bili su, kako se navodi, mlaki i zakašnjeli. Haugen je svojim svjedočenjem ukazala da su neke Facebookove odluke u suprotnosti s javnim interesom i općim dobrom, pozivajući zakonodavce da prisile kompaniju na veću transparentnost i nadzor nad radom njegovih algoritama, osobito algoritama preporuke.
Na strožu regulaciju rada društvenih mreža pozivaju i drugi akteri, poput nevladine organizacije Center for Countering Digital Hate (CCDH) koja od početka pandemije COVID-a 19 prati kako društvene mreže reagiraju na dezinformacije o zdravlju, osobito o cjepivu. Facebook u javnosti redovito ističe svoje kampanje za sprječavanje širenja dezinformacija, osobito dezinformacija vezanih uz COVID-19, ali različite analize upućuju na upitnu efikasnost njihovih poteza.
Je li učinkovita borba protiv dezinformacija u interesu društvenih mreža?
Prema izvješću CCDH-a globalna antivakserska industrija, uključujući influencere i njihove pratitelje, donijela je 1,1 milijardi dolara godišnjih prihoda najvećim društvenim mrežama. Sadržaj usmjeren protiv cijepljenja generira veliki promet i angažman korisnika na društvenim mrežama, a procjena je da se radi o tržištu od 62 milijuna korisnika. CCDH-ova analiza online antivakserskih pokreta pokazala je da je 12 najutjecajnijih protivnika cijepljenja odgovorno za 70% antivakserskih objava na Facebooku, od čega čak polovica otpada na troje najistaknutijih među njima. Iz Facebooka su odmah reagirali na ovo izvješće, objavivši da upravo oni vode najveću informacijsku kampanju o cijepljenju, označavajući svaku objavu o cjepivima i cijepljenju s točnim informacijama i uklanjajući svaki profil, stranicu i sadržaj koji je istraživanje CCDH identificiralo.
Na temelju ovih izvješća, direktor CCDH-a, Imran Ahmed, ističe da uspjeh antivaksera zapravo ovisi o propustima društvenih mreža, koje nisu u stanju strogo primjenjivati vlastita pravila zajednice te zaključuje da “trebamo reakciju vlade, uključujući regulatore i državno odvjetništvo, kako bi se odlučnom i brzom akcijom utvrdila razina štetnih aktivnosti i stalo na kraj kriminalcima koji profitiraju na račun dezinformacija o zdravlju.”
Joshua Greene, profesor psihologije na Harvardu, koji proučava moralnu prosudbu i donošenje odluka, također smatra da je potrebna stroža regulacija društvenih mreža. U intervjuu za The Harvard Gazette objasnio je kako su njegova dosadašnja istraživanja moralnih dilema primjenjiva na slučaj Facebooka. Netko bi možda pomislio da su vodeći ljudi Facebooka opijeni moći i zaradom izgubili moralni kompas, no profesor Greene ističe da nije to baš tako.
“Kada Facebook našteti nekoj osobi, vodeći ljudi u Facebooku se ne osjećaju odgovornima, jer nije da su osobno nekome nanijeli štetu. Šteta je nanesena pasivno, a ne aktivno. Nanesena šteta je nuspojava njihovog djelovanja, a ne cilj, i nanesena je indirektno – posredovanjem tehnologije i ponašanjem drugih ljudi. Facebook ne želi da se ove loše stvari dogode, ali isto tako ne osjećaja se dužnim povući radikalne poteze koji su potrebni da se to spriječi. Facebook ne nanosi štetu aktivno, direktno i namjerno, ali dozvoljava da se to događa kao indirektna nuspojava njihovog poslovnog modela koji donosi profit. Naravno, Facebook se u određenoj mjeri trudi spriječiti te nuspojave, ali ne trudi se dovoljno. Postoje stvari koje vodeći ljudi Facebooka jednostavno nisu spremni žrtvovati”, ističe profesor Greene.
Stoga i on rješenje vidi u regulaciji. Prije svega, jer regulacija daje moć odlučivanja profesionalcima koji su u stanju sagledati šire posljedice, kao i zbog činjenice da bi u tom slučaju važne odluke donosili ljudi koji nisu u sukobu interesa i čiji je posao zaštiti javnost.
Europska unija zadnjih nekoliko godina aktivno radi na tome, a svjedočenje zviždačice Frances Haugen zakazano za 5. studenog pred Europskim parlamentom trebalo bi pomoći zakonodavcima u izradi ključnih dokumenata Akta o digitalnim tržištima (DMA) i Akta o digitalnim uslugama (DSA), kroz koje će se dijelom regulirati i rad platformi za dijeljenje sadržaja i društvenih mreža.
Ipak, ostaje pitanje je hoće li ova nova afera potaknuti i američke zakonodavce da krenu u istom smjeru.
Okvir za regulaciju internetskih platformi u Europskoj uniji
Foto: Gerd Altmann from Pixabay
