Trenutačno svi učenici u hrvatskim školama nemaju jednak pristup medijskom obrazovanju, iako na to imaju jednako pravo, jedan je od zaključaka Konferencije o pravima djece u okviru medijske pismenosti, koje vam prenosimo u cijelosti
Od 3. do 6. listopada 2016. u Makarskoj je u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza i pod pokroviteljstvom Hrvatskog audiovizualnog centra održana Konferencija o pravima djece u okviru medijske pismenosti. Konferenciji su prisustvovali Mihaela Banek Zorica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ana Đordić (XIII. gimnazija, Zagreb), Katarina Crnčić (KinoKino), Uroš Živanović (Hrvatski audiovizualni centar), Boris Bakal (udruga Bacači sjenki, program Frooom), Ana Hušman (Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu), Anita Bastašić (udruga Restart, program Filmska početnica), Ida Loher (udruga Opa, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu), Ivana Alpeza (udruga Djeca susreću umjetnost, program Sedmi kontinent), Edita Bilaver (udruga Djeca susreću umjetnost, program Sedmi kontinent), Ana Dokler (portal medijskapismenost.hr), Lana Ciboci (udruga Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, program Djeca medija), Đive Galov (Dubrovnik Film Festival, Kinematografi Dubrovnik), Miro Bronzić (Ljetna škola filma “Šipan”), Boško Picula (emisija “Kokice”, HRT), Maja Flego (Ured pravobraniteljice za djecu), Vera Robić-Škarica (Hrvatski filmski savez), Dubravka Kalinić Lebinec (Filmsko-kreativni studio Vanima i Druga OŠ Varaždin), Bogdanka Conjar (Kinoklub Karlovac), Marija Ratković Vidaković (Hrvatski filmski savez), Josip Vujčić (udruga Dokuma), Marina Srhoj (OŠ o. Petra Perice, Makarska), Kristina Dorić (Hrvatski filmski savez), Mario Kanižaj (OŠ Strahoninec), Duško Popović (vanjski suradnik Hrvatskoga filmskog saveza), Jacqueline Cosgrove (Bardic Studios, Sydney) i Natascia de Rosa (Giffoni Experience, Italija).
Zaključci Konferencije o pravima djece u okviru medijske pismenosti
Sukladno Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije iz 2014. i Konvenciji o pravima djeteta, radna skupina Konferencije o pravima djeteta u okviru medijske pismenosti donosi sljedeće zaključke i prijedloge:
- Medijska pismenost jedna je od važnih životnih kompetencija u suvremenu okruženju kao jedan od temeljnih oblika pismenosti te je nužno da država sustavno podupire njezin razvoj kroz različite oblike formalnog i neformalnog obrazovanja djece i odraslih. Nužno je naglasiti činjenicu da je medijska pismenost važna i kao potpora participacijskim pravima djeteta.
- Trenutačno svi učenici u hrvatskim školama nemaju jednak pristup medijskom obrazovanju ili ga uopće nemaju, a smatramo da svi učenici trebaju ostvarivati svoje pravo na jednako kvalitetno, ujednačeno i dostupno medijsko obrazovanje koje uključuje medijsko izražavanje i kritičko korištenje medijskih sadržaja.
- Postojeći odgojno-obrazovni sustav i nastavni planovi i programi kruti su i neadekvatni te ne odgovaraju potrebama suvremene škole. Edukacija je nastavnika u području medijske pismenosti manjkava ili je nema, a škole su nedovoljno tehnološki opremljene.
- Uz nastavnike, i roditelji imaju važnu ulogu u medijskom odgoju djece i treba ih o tome osvijestiti, educirati i osnažiti.
- Potrebno je sustavno razgovarati o pojmovima poput medijske, digitalne, informacijske, informatičke, audiovizualne, filmske i drugih pismenosti kako bi ih se moglo bolje razumjeti i usvojiti. Svi su sudionici suglasni da je razvoj kritičkog mišljenja ključan za sve oblike opismenjavanja.
- Učenje medijske kulture najučinkovitije je kroz interaktivan, istraživački i praktičan rad s ciljem razvoja vještina, usvajanja znanja i stvaralaštva.
- Postojeća provedba nastave medijske kulture u odgojno-obrazovnom procesu isključivo ovisi o entuzijazmu pojedinih nastavnika, a to nikako ne može biti temelj strukturiranoga obrazovnog sustava. Nužno je dati potporu naporima nastavnika da se dodatno usavršavaju i na onim stručnim skupovima i programima koje je verificiralo MZOS, a nije ih organizirala AZOO. Pritom se misli na potpuno izjednačavanje takvih programa i skupova sa stručnim skupovima u organizaciji AZOO-a. Također, potrebno je Pravilnik o tjednim zaduženjima učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi te Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi prilagoditi broju sati potrebnom za izvođenje nastave medijske kulture u svim njezinim oblicima (predmetno područje nastave pojedinih predmeta, fakultativni predmet, izvannastavna aktivnost u obliku školskih kinoklubova, videodružina itd.).
- Postoje brojni primjeri programa različitih organizacija i udruga koji uspješno pridonose rješavanju problema neadekvatnih nastavnih planova i programa te nedostatna usavršavanja nastavnika, ali bez dovoljne institucionalne (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo kulture, HAVC) te, posebno, financijske potpore.
- Također, potrebna je bolja međusobna umreženost organizacija i udruga civilnog društva koje se uspješno bave medijskim opismenjivanjem, ali i njihova bolja umreženost s obrazovnim institucijama, kao i bolja informiranost javnosti i struke o njihovu radu s tendencijom da civilni sektor na sebe preuzme određen dio odgojno-obrazovnih zadaća u kontekstu medijske kulture.
- Dječje medijsko stvaralaštvo trebalo bi postati dostupno javnosti kako bi dječji autori bili dodatno motivirani za svoj daljnji rad, ali i kako bi ostala djeca bila inspirirana radom svojih vršnjaka. Ističemo i činjenicu da je iznimno važno čuti glas same djece, koji se iskazuje u dječjem stvaralaštvu.
- Sudionici Konferencije podržavaju predložene strateške planove Hrvatskoga audiovizualnog centra na području povezivanja audiovizualnog i odgojno-obrazovnog sektora te će se uključiti u njihovo provođenje.
- Sudionici Konferencije prepoznali su mogućnost povezivanja i predstavljanja svojih programa roditeljima i stručnoj javnosti putem portala medijskapismenost.hr.
- Uza sve prethodno navedene ciljane skupine (nastavnike, učenike, roditelje), sudionici su istaknuli iznimnu važnost informiranja i usavršavanja ravnatelja škola o području medijskog obrazovanja te nužnost uvođenja kolegija metodike nastave filma na visokoškolske ustanove koje obrazuju buduće nastavnike.
- Potrebno je informiranje predstavnika lokalnih vlasti diljem RH o važnosti nastave medijske kulture i vrijednosti djelovanja školskih videodružina jer upravo lokalne vlasti imaju mogućnost dodijeliti financijska sredstva školama, nužno potrebna za implementaciju novih i oplemenjivanje postojećih školskih sadržaja iz područja filma i medijske kulture.
