Za novinare koji prate određeno područje kaže se da su se ‘specijalizirali’ za njega. To može biti vanjska ili unutarnja politika, sudstvo, gospodarstvo, vojska, kultura, sport, zdravstvo, obrazovanje, sport, automobili, ljepota i zdravlje, gastronomija, uređenje doma…
Izvor: Stela Lechpammer, Uvod u novinarstvo – edukativni materijali za učenike osnovnih i srednjih škola o medijima i novinarstvu
Kako bi producirao bilo koji od novinarskih oblika, novinar prvo mora imati definiranu temu o kojoj će izvještavati. No koji su to dovoljno zanimljivi događaji, osobe ili pojave da se o njima izvještava te da postanu vijest? Odgovor na to pitanje nije lako dati. Štoviše, postoje brojne znanstvene teorije koje raspravljaju o tome koja su to pravila, odnosno kriteriji vrijednosti vijesti. U literaturi je navedeno mnogo njih, a najučestaliji koji se spominju jesu važnost, utjecaj, neobičnost, jasnoća… U praksi, naravno, ne postoji točno definirana lista prema kojoj urednici i novinari odlučuju, nego to uglavnom čine na temelju iskustva, odnosno “osjećaja” za prepoznavanje vijesti koji su razvili s vremenom. Također, treba istaknuti da se za neki događaj ne može univerzalno reći je li dovoljno “vrijedan” da postane vijest, odnosno da bude popraćen, jer to ovisi i o samom mediju. Nekoj će sportskoj utakmici, primjerice, biti posvećeno puno prostora u sportskim novinama, no neće biti niti spomenuta u rubrici koja prati kulturna zbivanja.
Govoreći o tematskoj podjeli, napomenimo još kako u većini slučajeva ne prate svi novinari jednako sve teme, što uvelike ovisi i o mediju u kojem rade. Uzmimo za primjer televiziju! Središnja informativna emisija neke televizije prati, primjerice, najvažnije vijesti u danu bez obzira na područje i temu, dok je većina drugih informativnih emisija specijalizirana, pa tako postoje one koje pokrivaju kulturu, sport, glazbu, gospodarstvo, poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje… Štoviše, moguća je specijalizacija kompletnih televizijskih kanala koji emitiraju, primjerice, isključivo zabavni sadržaj, glazbeni, lokalni, sadržaj namijenjen djeci i mladima… Postoje i informativni TV kanali čiji je cijeli program orijentiran isključivo na informiranje javnosti. Primjer je HRT4, informativni televizijski programski kanal javnog servisa – Hrvatske radiotelevizije (HRT-a), koji je s emitiranjem počeo 2012.
Za novinare koji prate određeno područje kaže se da su se “specijalizirali” za njega, što znači da su postali pravi stručnjaci čije se znanje može mjeriti sa znanjem onih ljudi koji uistinu u tom području rade. Stjepan Malović (2003: 45) tu je pojavu slikovito opisao rekavši da “novinar nije univerzalna neznalica, već ekspert za pojedina područja života”. Novinari tako bez problema barataju složenom terminologijom neke struke, razumiju najnovije trendove i procese, imaju sve potrebne kontakte… I novinari koji rade u informativnoj redakciji, odnosno koji produciraju sadržaj za središnju informativnu emisiju također mogu biti specijalizirani za neko manje područje, pa tako unutar redakcije ima onih koji podrobnije prate zdravstvo, obrazovanje, sudstvo, vojsku, vanjsku i unutarnju politiku… Ipak, oni općenito moraju biti veoma svestrani i dobro informirani te moraju uvijek biti u mogućnosti pokriti bilo koji događaj bez obzira na temu i područje.
Što se tiče dnevnih novina, većina ih pokriva sve dnevnopolitičke aktualnosti i društvene događaje te su po organizaciji slične informativnim televizijskim emisijama. U novinskoj redakciji novinari su podijeljeni po rubrikama te ovisno o tome kojoj rubrici pripadaju, u tom smjeru ide njihova specijalizacija. Također, isto vrijedi i za portale koji prate sva dnevnopolitička i društvena zbivanja. No, postoje i zabavno-revijalni te specijalizirani portali, kao i tiskovine, primarno časopisi i magazini, koji su uglavnom posvećeni određenoj temi. To mogu biti kultura, sport, automobili, ljepota i zdravlje, gastronomija, uređenje doma, ali i puno specifičnija područja poput maslinarstva, izrade ukrasa od papira, uzgoja domaćih životinja… No moguće je imati i dnevne novine koje pokrivaju određene teme, pa tako u Hrvatskoj postoje Sportske novosti, specijalizirane dnevne novine za sport, te Poslovni dnevnik, koji se bavi gospodarskim i ekonomskim temama.
Kakve veze krastavci imaju s novinarstvom?
O tome koja će tema završiti u novinama, odnosno u eteru, ovisi i o tome kakva je “konkurencija” tema toga dana. Ako se u nekom danu događa puno toga, bit će teže izabrati ona zbivanja o kojima će se izvještavati. S druge strane, ako se nekoliko dana ne događa ništa što bi novinari izdvojili kao vrijedno izvještavanja, možda će u novinama ili u eteru biti objavljeno i ono što možda inače ne bi bilo. Sezona u kojoj se nema o mnogo toga izvještavati, a obično je riječ o ljetnim mjesecima, u novinarstvu se naziva – sezona kiselih krastavaca.
