Mrežna stranica tocnotako.hr pokrenuta je u okviru projekta “Uspostava sustava provjere točnosti informacija”, čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije, a financiran je EU sredstvima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U borbi protiv dezinformacija okupljeni su znanstvena zajednica, civilni sektor i mediji
Izvor: Agencija za elektroničke medije
Javnosti je 18. listopada 2024. predstavljena nova mrežna stranica Točno tako koja postaje središnje mjesto za provjeru točnosti informacija iz različitih područja – od politike i ekonomije, preko klimatskih promjena i medicine, do društva, znanosti i prehrane.
Točno tako je, naime, središnja platforma za objavu provjerenih informacija razvijena u okviru projekta “Uspostava sustava provjere točnosti informacija”, financiranog u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a. Informacije koje će se objavljivati i arhivirati na platformi provjeravaju isključivo neovisni provjeravatelji informacija (fact-chekeri). Ukupno 21 projekt neovisne provjere točnosti informacija, čiji su nositelji znanstveno-obrazovne ustanove i udruge civilnog društva odabran je i pokrenut temeljem javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojima se financira njihov rad. Nositelji projekta “Uspostava sustava provjere točnosti informacija” su Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.
Svrha razvoja platforme Točno tako je razmjena podataka, znanja, spoznaja i alata razvijenih u okviru neovisnih projekata namijenjenih borbi protiv dezinformacija, kako bi bili dostupni i služili kao referentni izvor svim medijima posvećenim vjerodostojnom i točnom izvještavanju, istraživačima i ostalim zainteresiranim akterima koji se na bilo koji način bave borbom protiv dezinformacija, ali i cjelokupnoj javnosti, odnosno građanima.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da borba s dezinformacijama predstavlja jedan od najvećih izazova za demokraciju. “Dezinformacijske kampanje među ostalim imaju za cilj i proizvesti nepovjerenje u tradicionalne izvore vijesti i informacija te stvoriti dojam da se više nikome ne može vjerovati, a mediji u tom slučaju postaju dio problema i žrtve takvog okruženja. Načini manipuliranja sadržajem su sve sofisticiraniji i predstavljaju velik izazov za sve nas. Prepoznajući potrebu pružanja potpore inicijativama koje su angažirane i rade na suzbijanju objave dezinformacija, za provedbu ovog projekta osigurali smo gotovo šest milijuna eura bespovratnih sredstava. Uz potporu 21 neovisnom provjeravatelju informacija i platformu Točno tako, koja je danas predstavljena, projekt obuhvaća i niz drugih aktivnosti kojima se želi doprinijeti jačanju otpornosti društva na dezinformacije kroz smanjenje njihove količine u javnom prostoru. Cilj nam je angažmanom širokog kruga dionika i međusobnom suradnjom podići razinu informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja te korištenja društvenih mreža, ali i podržati kvalitetno novinarstvo i jačanje povjerenja u medije”, poručila je ministrica Nina Obuljen Koržinek.
Platformu je predstavio Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije i voditelj projekta: “Uspostavljanje platforme Točno tako i prije toga pokretanje 21 neovisnog fact-checking projekta specijaliziranog za različita tematska područja značajan je iskorak u borbi protiv dezinformacija ne samo za Hrvatsku, već i na razini Europske unije, gdje nema primjera ovakve suradničke platforme. To je najveće ulaganje javnih sredstava na nacionalnoj razini u tako širok projekt neovisne i stručne provjere informacija kao podrške medijima u jačanju kvalitete izvještavanja i informiranja, ali i osnaživanju samih građana u borbi s dezinformacijama. S današnjom i nadolazećem tehnologijom bitku protiv dezinformacija nitko ne može voditi sam, ni pojedinci ni organizacije ni institucije. Nužno je udružiti snage i na tome raditi zajednički, široko i sveobuhvatno, što upravo i činimo ovim projektom. Povezali smo znanstvenu zajednicu, civilni sektor i medije te osigurali financijsku podršku u borbi protiv dezinformacija. Uz pokretanje 21 fact-checking projekta i lansiranje platforme Točno tako projekt obuhvaća i izdavanje recentnih edukativnih djela s područja medija, novinarstva i borbe protiv dezinformacija, kao i razvoj računalnih sustava za rad na fact-checkingu”, istaknuo je Robert Tomljenović.
Hrvatski projekt borbe protiv dezinformacija pozdravila je u ime Europske unije Krisztina Stump, načelnica Odjela za konvergenciju medija i društvene medije pri Europskoj komisiji. “Sretni smo što u EU imamo rastuću zajednicu provjeravatelja činjenica, pa tako i u Hrvatskoj, osobito u vrijeme kada su različiti izvori informacija pod velikim rizikom manipulacija. Nastojanja Europske komisije u borbi protiv dezinformacija od samih početka su se oslanjala na rad provjeravatelja činjenica, koji su bili velikim dijelom uključeni u izradu Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, prvog i najnaprednijeg okvira koji adresira problem dezinformacija. Europska komisija financira i European Digital Media Observatory (EDMO) kao važan dio borbe protiv dezinformacija i koji ima kapacitete za detektiranje i razotkrivanje dezinformacija. Zajedno smo osigurali da građani imaju pristup provjerenim informacijama i da mogu donositi informirane odluke, ali izazovi ostaju, posebice zbog daljnjeg razvoja tehnologija baziranih na UI. Provjera činjenica nije samo alat, to je proces kroz koji možemo čuvati istinu i osigurati da se naše odluke, bilo na izborima ili u svakodnevnom životu, temelje na stvarnim činjenicama, a ne na manipulaciji”, poručila je Krisztina Stump.
Ravnatelj EDMO-a Paolo Cesarini komentirao je da važnost hrvatske inicijative u borbi protiv dezinformacija leži u načinu na koji odgovara na stvarnu potrebu. “Dezinformacije su globalni fenomen zbog čega je potrebna koordinacija među različitim zajednicama i različitim akterima kako bi se na pravi način suprotstavili širenju štetnih i netočnih narativa. Tematski fokus također je jedna od prednosti hrvatske inicijative. Moramo biti svjesni kako dezinformacije različito utječu na različite sektore, kao što su zdravstvo, sigurnost, klima… Želim naglasiti i važnost strukture vaše suradničke platforme, koja omogućava suradnju i stvara mostove između različitih zajednica i povećava vidljivost, a time i utjecaj aktivnosti koje inače samostalno provode znanstvenici, stručnjaci za medijsku pismenost i provjeravatelji činjenica, što je nužno za razvoj novih mreža provjeravatelja”, zaključio je Paolo Cesarini.