Na okruglom stolu ‘Medijske navike učenika osnovnih škola – a što je s digitalnim časopisima za djecu?’ stručnjaci i mladi raspravljali su o potrebi za pokretanjem digitalne platforme za djecu na nacionalnoj razini
Piše: Ana Dokler
“Dijete ima pravo na slobodu izražavanja; to pravo mora, neovisno o granicama, uključivati slobodu traženja, primanja i širenja obavijesti i ideja svake vrste, usmeno ili pismeno, tiskom ili umjetničkim oblikovanjem, ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta”, navodi se u članku 13 Konvencije o pravima djeteta, dok članak 17 ističe da “države stranke priznaju važnost koju imaju sredstva javnog priopćavanja te će djetetu osigurati pristup obavijestima i materijalima iz različitih nacionalnih i međunarodnih izvora, osobito onih koji teže promicanju društvene, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duševnoga zdravlja.”
Na ova dva članka Konvencije o pravima djeteta pažnju je skrenula savjetnica Pravobraniteljice za djecu Maja Flego na okruglom stolu “Medijske navike učenika osnovnih škola – a što je s digitalnim časopisima za djecu?“, održanom putem interneta 24. veljače. Okrugli stol je uz podršku portala medijskapismenost.hr organizirala Osnovna škola Sveti Petar Orehovec u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra“.
“Jedinstvena digitalna platforma za djecu i mlade na nacionalnoj razini mogla biti poput središnje točke koja će mladima pomoći da pronađu sadržaje koji ih zanimaju, omogućiti pristup informacijama, ali i da se njihov glas čuje te poticati razvoj medijske i svih drugih pismenosti koje su također važne da bi djeca mogla ostvarivati svoja prava”, rekla je Maja Flego i naglasila da postoji obaveza države da financira i podupire ovakve oblike informiranja.
Iz Izvješća Pravobraniteljice za djecu: Mediji i zaštita dječjih prava
U raspravi o medijskim navikama učenika osnovnih škola i potrebi za pokretanjem digitalne platforme za djecu na nacionalnoj razini sudjelovali su i dr. sc. Lana Ciboci, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu; dr. sc. Srećko Listeš, viši savjetnik za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje; Igor Weidlich, glavni urednik studentskih novina i portala Global; Dražen Hoffman, koordinator edukacijskih programa u Gongu; Marin Ilej, voditelj odjela komunikacija u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku; Sandra Maričić, urednica emisije o medijskoj pismenosti “Pet za pet” Prvog programa Hrvatskog radija; Stojanka Lesički, odgovorna urednica Klinčeka – digitalnog školskog lista OŠ Sveti Petar Orehovec i koordinatorica Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” te srednjoškolci Patricia Čretni, Stela Tonner i Niko Radujković, članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu i Petra Kušec, učenica 7. razreda i članica novinarske grupe u OŠ Sveti Petar Orehovec. Moderatorica okruglog stola bila je Ana Dokler, glavna urednica portala medijskapismenost.hr.
Stojanka Lesički osvrnula se na istraživanje o medijskim navikama učenika, provedeno u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas odgovorni, digitalni građani sutra“, koji provode osnovne škole iz Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Španjolske.
“To naše istraživanje pokazalo je da djeca jako puno vremena provode s medijima, a najčešće im pristupaju putem mobilnih telefona. Najviše vremena provode gledajući sadržaje popularnih Youtubera i influencera na ostalim društvenim mrežama, posebice na TiKToku i Instagramu. Ti su sadržaji prepuni prikrivenog oglašavanja i stereotipa, posebno onih o prihvatljivom izgledu, te su uglavnom vrlo niske produkcijske i estetske razine, a često sadrže i uvredljive i diskriminatorne poruke te lažne vijesti. Pokazalo se također da ni u Hrvatskoj ni u drugim partnerskim zemljama nema digitalnih časopisa primjerenih djeci u osnovnim školama, a tiskani mediji više nisu ono što oni žele. Zato smo odlučili upozoriti javnost na nedostatak takvih digitalnih časopisa, što je i cilj ovog okruglog stola”, rekla je Stojanka Lesički.
Kako bi podigle razinu medijske pismenosti učenika, sve partnerske škole pokrenule su svoje digitalne školske listove po uzoru na digitalni list Klinček koji već godinama objavljuje OŠ Sveti Petar Orehovec, te razmjenjuju članake na digitalnoj platformi projekta.
Sličan model, složili su se sudionici okruglog stola, mogao bi se primijeniti i kod digitalnog časopisa, odnosno platforme za osnovnoškolce na nacionalnoj razini. Tu bi se, među ostalim, mogli objavljivati odabrani novinarski radovi iz školskih listova, kojih je, prema procjeni Srećka Listeša, između 500 i 600 u Hrvatskoj.
Urednik studentskih novina i portala Global Igor Weidlih smatra da bi i studenti bili spremni pomoći u kreiranju sadržaja za djecu, a da bi najvažnije bilo pronaći ključ kako im informativne sadržaje prezentirati na zanimljiv način, da ne bježe samo u zabavne sadržaje.
Marin Ilej iz UNICEF-a istaknuo je važnost istraživanja i konzultacija s djecom kako bi se pronašao pravi pristup u kreiranju kvalitetnih sadržaja koji će djecu zaista zanimati.
Mjesto na internetu gdje se čuju glasovi mladih iz cijelog svijeta
Uz odgovarajući pristup, smatra Dražen Hoffman iz Gonga, takav bi se digitalni medij mogao baviti i temema demokratskog građanstva. Kako je istaknula Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kuturu, mogao bi doprinijeti i razvoju medijske pismenosti djece i mladih, a bio bi važan i zbog toga što u Hrvatskoj gotovo uopće nemamo informativnih sadržaja namijenjenih djeci i jer se u medijima djecu rijetko pita za mišljenje, čak i kad se govori o temama koje se tiču djece.
Sandra Maričić s Hrvatskog radija vjeruje da bi i radijski sadržaji mogli imati svoje mjesto na jednoj takvoj digitalnoj platformi za djecu, a mladi sudionici okruglog stola posebno su istaknuli video sadržaje te preporučili korištenje društvenih mreža za komunikaciju s mladim čitateljima.
Mladi su se složili da je pokretanje digitalne platforme za djecu na digitalnoj razini dobra ideja, a Stela Tonner, članica Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu i urednica školskog lista u zagrebačkoj II. gimanziji na kraju je istaknula da je najvažnije djecu naučiti kritički razmišljati i podržati ih da slobodno govore i pišu ono što ih zanima i što smatraju bitnim.
