Iz priručnika ‘Umjetna inteligencija u obrazovanju’, koji su napisali stručnjaci iz Udruge Suradnici u učenju, a objavili Agencija za elektroničke medije i UNICEF,  donosimo vam ključne informacije o uvjerljivim krivotvorinama, primjere koje možete analizirati te prijedloge za raspravu s učenicima

Izvor: Umjetna inteligencija u obrazovanju – edukativni priručnik o primjeni umjetne inteligencije u učenju i poučavanju za učitelje, nastavnike i stručne suradnike u školama

Uvjerljive krivotvorine (deepfakes) su umjetno stvoreni materijali, najčešće audiovizualni, u kojima je osobi zamijenjeno ili izmijenjeno lice, tijelo ili govor tako da izgleda kao da radi ili govori nešto što nije napravila ili rekla. Umjetna inteligencija je olakšala stvaranje takvih krivotvorina koje se zatim koriste za obmanjivanje, emocionalno ucjenjivanje, elektroničko zlostavljanje i niz drugih nelegalnih i štetnih radnji.

Deepfake videozapisi: Što kad ne možemo vjerovati onome što vidimo i čujemo?

Otkrivanje uvjerljivih audiovizualnih krivotvorina, uključujući sintetičke deepfake audiovizualne sadržaje, može biti izazovno, ali postoje neki koraci koje možemo poduzeti kako bismo pokušali identificirati takve lažne sadržaje:

  • Izvor informacija – bitno je provjeriti pouzdanost izvora informacija.
  • Kvaliteta zapisa – krivotvoreni audiovizualni sadržaji često imaju određene nedostatke ili nepravilnosti u kvaliteti, stoga bismo pažljivim pregledavanjem mogli primijetiti nepravilnosti.
  • Kontekst – trebali bismo se zapitati je li priča u skladu s ostalim vijestima ili informacijama koje smo vidjeli.
  • Alati za prepoznavanje krivotvorenih sadržaja koriste tehnologije kao što su analiza lica, prepoznavanje obrazaca i strojno učenje kako bi identificirali znakove krivotvorenja.
  • Dodatni izvori – pretražujemo druge izvore kako bismo provjerili činjenice i na taj način potvrdili ili opovrgnuli informacije.
  • Kritičnost – trebali bismo provjeravati autentičnost informacija prije nego što ih prihvatimo kao istinite i zadržati kritički stav.

Aktivnost za učenike: Analiza primjera

Zajedno s učenicima analizirajte sljedeće primjere i prepoznajte znakove manipulacije. Raspravite o tome koje su tehnike korištene za stvaranje krivotvorenih medijskih sadržaja i kako su te manipulacije utjecale na percepciju istine. Jesu li ovi audiovizualni sadržaji istiniti ili lažni? Što nas navodi da tako mislimo?

Djelo u stilu fotografije izrađeno u alatu OpenArt po opisu: A butterfly on a sunflower

Djelo u stilu videozapisa izrađeno u alatu VEED, dodavanjem avatara, teksta i govora – dostupno na poveznici https://www.veed.io/view/c9c3e63a-3898-47b1-8185-5eaf03a67d3a?panel=share

OpenArt je platforma koja nudi skup značajki za generiranje visokokvalitetnih vizualnih elementa. Korisnici mogu pristupiti golemoj zbirci slika generiranih umjetnom inteligencijom pomoću alata za pretraživanje koji filtrira slike na temelju izvođača, stila, raspoloženja i slično. Veed.io je online softver za uređivanje videozapisa koji nudi niz značajki i alata za izradu videozapisa. Platforma omogućuje prijenos i interakciju s različitim medijskim datotekama kao što su videozapisi, fotografije i glazba. Ovi programi nisu namijenjeni maloljetnicima (dobna granica je 18 godina) i ne mogu se koristiti bez korisničkih računa! Ovdje ih spominjemo isključivo kao ilustrativne primjere.

Dezinformacije i generativna umjetna inteligencija

Prijedlozi za raspravu

  • Koje biste vi strategije upotrijebili za prepoznavanje uvjerljivih krivotvorina?
  • Kako biste mogli pomoći prijateljima koji su bili žrtve uvjerljivih krivotvorina?
  • Na koje načine biste mogli izbjeći da vaše fotografije ili snimke postanu dio baze za uvjerljive krivotvorine?
  • U kojim prilikama bi korištenje videozapisa i audiozapisa stvorenih pomoću umjetne inteligencije moglo biti pozitivno?
  • Što mislite, kako se stvaranje videozapisa i audiozapisa pomoću umjetne inteligencije odražava na film, televiziju i radio? Koje su prednosti, a koji nedostaci?

Ovaj tekst je pisan za stručnjake u sustavu u obrazovanja koji prije primjene bilo koje od spomenutih aktivnosti trebaju procijeniti jesu li takve aktivnosti i alati koji se spominju primjereni za njihove učenike te nikako ne smiju dovoditi učenike u bilo kakvu potencijalno rizičnu situaciju. Objašnjenja na početku aktivnosti pisana su općenito kako bi ih mogli razumjeti i učenici stariji od 13 godina, no svakako ta objašnjenja pojednostavite i prilagodite konkretnoj primjeni. Prijedlozi za raspravu osmišljeni su kao teme za učeničke rasprave uz vođenje od strane učitelja. Rasprave možete prilagoditi te ih koristiti i bez korištenja tehnologije.

Preuzmite priručnik “Umjetna inteligencija u obrazovanju”

Priručnik za učitelje o primjeni umjetne inteligencije u učenju i poučavanju