O utjecaju youtubera i influencera na društvenim mrežama na djecu i mlade i potrebi regulacije sadržaja raspravljali su na panel diskusiji u sklopu 2. Dana medijske pismenosti, 8. travnja na zagrebačkom Sveučilištu VERN’, predstavnici regulatornih tijela i medija, stručnjaci iz područja obrazovanja i psihologije te sami kreatori internetskog sadržaja
Izvor: VERN’
Tek 8 posto građana Hrvatske imalo je priliku slušati ili učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskog sadržaja. Nešto manje od trećine roditelja nikada ili rijetko razgovara s djecom o medijima i medijskim sadržajima, a loptica odgovornosti sve se češće s industrije prebacuje na roditelje. Nešto manje od polovice roditelja je zabrinuto za djecu zbog korištenja YouTubea, a najviše zbog lake dostupnosti nasilnih i neprimjerenih (73 posto) i dobno neprimjerenih sadržaja (40 posto).
5 stvari koje možete napraviti kako bi YouTube učinili sigurnijim za djecu
Pokazalo je to istraživanje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a iz ožujka 2019., čiji su rezultati spomenuti na panel diskusiji “Video influenceri: gdje prestaju privatni interesi, a počinje društvena odgovornost“, koja je održana 8. travnja na VERN’u u okviru obilježavanja 2. Dana medijske pismenosti, manifestacije koju organiziraju Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
Kao uvod u diskusiju, prikazan je video o youtuberima i influencerima i njihovom utjecaju na mlade, koji su snimili učenici Osnovne škole Većeslava Holjevca, pod mentorstvom prof. Anite Kiš.
Diskusija u dva dijela okupila je predstavnike regulatornih tijela i medija, stručnjake iz područja obrazovanja i psihologije te kreatore internetskog sadržaja: Ivanu Ćosić Pregrad, kliničku psihologinju; Mateja Lončarića iz JoomBoosa; Roberta Tomljenovića, zamjenika predsjednika Vijeća i zamjenika ravnatelja Agencije za elektroničke medije, Anamariju Virant iz Degordiana, Maju Mihovilović, predavačicu s VERN’a te kreatore sadržaja na YouTubeu i Instagramu Mateu Frajsberger, Svenkyja, Marka Vuletića i Luku Lajića.
Cilj panela bio je analizirati kakva je odgovornost kreatora sadržaja, kakva je odgovornost samih medija, pa i internetskih platformi, ali i zakonodavstva u segmentu produkcije i distribucije sadržaja te utjecaju na mlade i kreiranje njihovog mišljenja.
Istraživanje svjetskog konzorcija EU Kids Online je pokazalo da se “gotovo četvrtina roditelja u Hrvatskoj slaže s tvrdnjom da je na internetu dopušteno vrijeđati i krivo se predstavljati. Nadalje, 34 posto djece i mladih je istaknulo da se osjeća sposobnim provjeriti točnost informacija koje su pronašli na internetu, dok ih 32 posto smatra da mogu lako donije odluku kojem izvoru će vjerovati”, upozorila je psihologinja Ivana Ćosić Pregrad.
“Razina naše odgovornosti je pomalo zastrašujuća jer ja svojim sadržajem zapravo utječem na nečije mišljenje. Mislim da mi imamo veliku odgovornost, ali tu odgovornost moramo na pravilan način prezentirati i promovirati”, objasnio je youtuber Svenky.
Matej Lončarić iz Joomboosa smatra da kreatori sadržaja, ali i oni kao platforma moraju znati “kako napraviti zabavan sadržaj da ga mladi konzumiraju, ali i kritički vrednuju”.
Anamarija Virant iz Degordiana naglasila je da u suradnji i promociji na digitalnim kanalima sudjeluju tri strane – “brend, agencija i influencer, a svima im mora biti u cilju da je krajnji sadržaj potpuno usklađen sa svim propisima, što nažalost kod nas nije uvijek slučaj.”
VERN’-ov student i jedan od kreatora online sadržaja Luka Lajić istaknuo je da on “inzistira od samih brendova ili agencija da svaki post koji plasira bude naglašen kao sponzoriran, jer je važna iskrenost s publikom”.
“Medijski proizvod ne može biti svrstan u kategoriju potrošačkih proizvoda, jer medijski proizvod danas nije bezazlen i posljedice njegove konzumacije mogu biti dalekosežne”, upozorila je predavačica s VERN’a Maja Mihovilović.
