Videolekcija pod naslovom ‘Tjelesno samopoimanje’ donosi objašnjenja ključnih pojmova, zaključke istraživanja o navikama korištenja društvenih mreža kod mladih i utjecaju tih navika na zadovoljstvo vlastitim izgledom, te prijedloge za promišljanje i preporuke za lakše nošenje s idealima ljepote u virtualnom svijetu
Piše: Ana Dokler
Tjelesno samopoimanje, tjelesni self ili tjelesno ja je element slike o sebi – način kako osoba procjenjuje svoj izgled. To su uvjerenja i stavovi koje osoba ima prema vlastitom tijelu. Na zadovoljstvo ili nezadovoljstvo vlastitim izgledom snažno utječe uspoređivanje s drugima, a važnu ulogu u tome imaju i mediji.
O utjecaju medija na tjelesno samopoimanje govori socijalna pedagoginja s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lucija Lamešić u jednoj od videolekcija nastalih u sklopu projekta “BITI SVOJ – Biti u ravnoteži u virtualnom i medijskom okruženju“.
“Mlade osobe se kroz svoje odrastanje, osim s vršnjacima iz svog okruženja, mogu uspoređivati i s osobama u medijskom i virtualnom prostoru, prvenstveno na platformama društvenih mreža. Na društvenim mrežama, osobito onima usmjerenima na estetski poželjne i vizualne prikaze, kao što su Instagram ili TikTok, često se predstavljaju iskrivljeni, nerealni i nedostižni ideali življenja, kao i tjelesnog izgleda, a uspoređivanje našeg izgleda s onim prikazanim u medijima i na društvenim mrežama, može dovesti do nezadovoljstva vlastitim izgledom”, kaže Lucija Lamešić.
Što Facebookove interne studije otkrivaju o mentalnom zdravlju mladih
Istraživanja pokazuju da su djevojke manje zadovoljne vlastitim tjelesnim izgledom nego mladići, da su sklonije uspoređivanju s osobama koje doživljavaju ljepšima ili privlačnijima od sebe te su češće sklone prihvatiti i preuzeti nametnute ideale ljepote koji se prikazuju u tradicionalnim i novim medijima. No nisu ni mladići pošteđeni ovih utjecaja. Dok djevojke idealnima doživljavaju mršava i vitka tijela, mladićima ideal ljepote predstavljaju mišićava tijela s niskim udjelom masnog tkiva.
Pokazalo se i da djevojke više vremena provode koristeći društvene mreže nego mladići, češće ih koriste kako bi se uspoređivale s drugima i češće kroz te usporedbe traže potvrđivanje. Mladići pak govore o pozitivnijim aspektima uspoređivanja te su motiviraniji na uključivanje u ona ponašanja koja ih dovode do poboljšanog izgleda.
Društvene mreže i samosvijest: Objava fotografije iz teretane
Lucija Lamešić dodaje da i kod jednih i kod drugih postoji dvosmjerna povezanost između korištenja društvenih mreža i doživljaja vlastitog fizičkog izgleda: “Osobe koje učestalije i intenzivnije koriste društvene mreže češće doživljavaju svoj izgled nepovoljnim. S druge strane, osobe koje su nezadovoljne svojim izgledom, sklonije su češće koristiti društvene mreže kao način nošenja s neugodnim emocijama ili mislima te u virtualnom okruženju traže potvrdu za vlastito samopoimanje.”
Osim vremena provedenog na društvenim mrežama, učestalosti, načina i intenziteta korištenja, potrebno je uzeti u obzir i kako osobe doživljavaju sadržaj drugih korisnika. Ako su nam drugi ljudi inspiracija, divimo im se te se i sami osjećamo motivirano mijenjati navike, ponašanja i razvijati se, naša općenita dobrobit će rasti.
Zbog medija mladi su nezadovoljni izgledom; medijska pismenost čini razliku
U videolekciji socijalna pedagoginja predlaže i izazov za mlade – niz pitanja za promišljanje o medijskim prikazima ljepote, koja se mogu primjeniti na bilo koji medijski sadržaj (npr. objave na društvenim mrežama, oglase, članke u novinama ili na portalima):
- Tko određuje što je privlačno ili idealno?
- Kako znamo kako trebamo izgledati i ponašati se, tj. što je poželjno?
- Tko postavlja kriterije ili standarde te prihvaća li ih većina ljudi?
- Mijenjaju li se ti standardi kroz vrijeme, društveni kontekst, kulturu?
- Na koje načine se osobe mogu nositi s “nametnutim” kriterijima i standardima poželjnog ili privlačnog?
- Postoji li “medijska iluzija savršenstva”?
Na kraju, Lucija Lamešić daje i pet preporuka za lakši boravak u virtualnom okruženju i nošenje s idealima ljepote koji se tu promiču.
EDUKATIVNI MATERIJALI ‘BITI SVOJ – BITI U RAVNOTEŽI U VIRTUALNOM I MEDIJSKOM OKRUŽENJU’
