Iz nastavnih materijala za srednje škole ‘Ljudsko dostojanstvo, vrijeđanje, sramoćenje i govor mržnje’ prenosimo vam poglavlje o vrijeđanju i omalovažavanju, s objašnjenjima tih pojmova i ključnih zakonskih propisa. Tu je i zadatak uz koji će učenici naučiti prepoznati vrijeđanje u virtualnoj komunikaciji te reagirati na njega
Izvor: Lana Ciboci, Igor Kanižaj, Danijel Labaš, Ljudsko dostojanstvo, vrijeđanje, sramoćenje i govor mržnje – Nastavni materijali za srednje škole za učenike od 1. do 4. razreda
Prema istraživanju EU Kids Online koje je u Hrvatskoj provedeno 2017. godine na reprezentativnom uzorku od 1017 djece i isto toliko roditelja, u prethodnoj godini dana više od pola ispitane djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je poruku koja ih je povrijedila ili je bila neprimjerena. Pritom je takvu poruku primilo više od trećine djece u dobi od 9 do 11 godina, gotovo pola djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo tri četvrtine djece u dobi od 15 do 17 godina, dakle djece koja pohađaju srednju školu. Djeca koja su tijekom tjedna i preko vikenda više vremena provodila na internetu, češće su dobivala takve poruke.
Preko 90 posto djece u Hrvatskoj doživjelo je nešto uznemirujuće na internetu
I istraživanje Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, provedeno 2014. godine na uzorku od 1489 djece i mladih u dobi od 11 do 18 godina, a u kojemu su sudjelovali učenici od petog razreda osnovnih škola do drugog razreda srednjih škola, pokazalo je slične zabrinjavajuće rezultate. Govoreći o elektroničkom vršnjačkom nasilju, u istraživanju se ističe da ono uključuje “različita ponašanja pojedinaca ili grupa koji putem interneta ili mobitela ponavljano komuniciraju na neprijateljski ili agresivan način, s namjerom uzrokovanja štete ili neugode drugima“, a takav oblik “nasilja na Facebooku poprima različite oblike koji nisu jednako rašireni.”
Rezultati su pokazali da svako peto dijete (21%) izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, a 46% djece je to doživjelo barem jedanput. Među djecom koja su tome bila višekratno izložena, 53 % ih je barem jednom doživjelo da su se te poruke nastavile čak i nakon što su pošiljatelja zamolili da prestane s takvim ponašanjem. Istodobno je svako peto dijete navelo da su drugi putem Facebooka objavljivali stvari koje su štetile njegovom ugledu, dok 9 % djece priznaje da je to činilo i samo. Isto tako, svako četvrto dijete (26 %) priznaje da su drugi putem Facebooka širili laži o njemu, a 7 % djece priznaje da je to činilo i ono samo. Svako šesto dijete (16 %) doživjelo je da su drugi putem Facebooka objavljivali informacije zbog kojih su bili ismijavani, dok 10 % djece priznaje da je i ono ismijavalo druge. Niski postotak od 3 % djece priznaje da je otvorilo grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece, dok je 4 % bilo žrtva takvog ponašanja, no i taj niski postotak razlog je za zabrinutost.
Što učiniti ako je vaše dijete počinilo elektroničko nasilje
Pod pojmom vrijeđanja porukama misli se na “vrstu ponavljanoga, neprijateljskoga i nasilničkog ponašanja koje uključuje razmjenu vulgarnih, uvredljivih i neciviliziranih poruka između dvije ili više osoba putem mobitela ili interneta, a kojima je cilj povrijediti, omalovažiti i naštetiti određenom pojedincu ili skupini (Bilić, 2018: 96-97, prema Willard, 2007; Hinduja, Patchin, 2009; Spalević, 2013; Talves i Nunes, 2015). Ta je razmjena uvredljivih poruka najčešća na društvenim mrežama, a napadačima je cilj poniziti i povrijediti sugovornika – žrtvu, pri čemu im nije važna tema rasprave. Pri tome se koriste neprimjerenim, vulgarnim riječima i psovkama, sarkazmom i grafostilističkim znakovima (pisanje velikim slovima, uskličnici) kojima se nastoji ukazati na neljubazan ton (Bilić, 2018).
U više je istraživanja (Bilić, 2018: 99-100, prema Dehue i sur., 2008) utvrđeno da je vrijeđanje najučestaliji oblik elektroničkoga nasilja, a rezultati istraživanja koje su proveli Aricak i suradnici (2008) pokazuju da je 20,2% ispitanih srednjoškolaca bilo izloženo tom obliku nasilja. U tim se istraživanjima navodi da je uz vrijeđanje najčešći oblik ismijavanje koje se smatra vrlo bolnom vrstom vrijeđanja. Pri tome su ismijavanju djeca i mladi izloženi bilo putem poruka, bilo na društvenim mrežama. Uvredljive poruke ili komentare djeca i mladi s jedne strane primaju, a s druge strane upućuju jedni drugima, pri čemu jedni druge ismijavaju zbog objavljenih podataka na internetu.
Kako bi se spriječilo vrijeđanje i omalovažavanje, potreban je odgoj i obrazovanje za ispravno korištenje medija i podizanje razine medijske pismenosti. U tom odgoju i obrazovanju ne smije se zaboraviti sve dionike – djecu, mlade i odrasle – upozoriti da je u hrvatskom zakonodavnom sustavu – u Kaznenom zakonu (125/11, 144/12), unesena značajna promjena s obzirom na kaznena djela protiv ugleda i časti, tumače nam stručnjaci Pravne klinike Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema Kaznenom zakonu iz 2011. godine, koji je na snazi od 1. siječnja 2013. godine, zadržana su kaznena djela uvrede i klevete, a uvedeno je novo kazneno djelo – kazneno djelo sramoćenja.
Prema članku 147. st. 1. Kaznenoga zakona kazneno djelo uvrede ostvaruje onaj tko drugoga uvrijedi. No, nije svako vrijeđanje i svaka uvreda kazneno djelo, premda je riječ o teškom nemoralnom i neprihvatljivom postupanju. Naime, kvalificirani oblik kaznenog djela uvrede ostvaruje onaj tko drugoga uvrijedi putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba. Pri tome je za ostvarenje kaznenog djela uvrede potrebno da počinitelj postupa s namjerom vrijeđanja. Fakultativno oslobođenje od kazne predviđeno je u tri slučaja: 1) ako uvrijeđeni uzvrati uvredu; 2) ako je počinitelj bio izazvan nedoličnim ponašanjem oštećenika; 3) ako se počinitelj ispričao oštećeniku, a oštećenik prihvati njegovu ispriku zbog počinjenja djela pred sudom. Nema kaznenog djela uvrede ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovažavanje počinjeno radi zaštite drugih opravdanih interesa.
Zadatak za učenike: Što je uvreda i vrijeđanje na internetu i društvenim mrežama
Cilj: Učenici će naučiti definiciju uvrede i vrijeđanja i prepoznati ih u virtualnoj komunikaciji.
Ishod: Učenici će biti osposobljeni promijeniti svoje ponašanje u virtualnom svijetu, te će ispravno reagirati na svaki oblik vrijeđanja, poštujući svoje i tuđe dostojanstvo.
Trajanje: 45 minuta
Opis: Za ovaj zadatak iskoristite uvodni dio ove brošure koji govori o vrijeđanju i omalovažavanju. Na temelju iznesenih podataka i istraživanja učenike upoznajte s onim podacima koji govore o njihovom ponašanju u virtualnom prostoru, te im predstavite definicije vrijeđanja porukama i uvredljivoga komuniciranja. Raspravite s njima zbog čega dolazi do takvih etički neprihvatljivih ponašanja i kako sami utječu na takvu vrstu nemoralnog ponašanja. Potaknite ih da iskreno iznesu jesu li bili poticatelji i/ili žrtve takvoga ponašanja, te pozovite na samopoštovanje i poštivanje drugih na internetu i društvenim mrežama. Koristeći zakonske propise i objašnjenja iznesena u prvome dijelu brošure, upozorite ih na moguće sankcije koje bi ih se mogle ticati zbog njihove dobi.
Preuzmite nastavne materijale ‘Ljudsko dostojanstvo, vrijeđanje, sramoćenje i govor mržnje’
Pobjednici filmskog natječaja ‘Poštujem sebe i druge u medijima’
Foto: wuestenigel on VisualHunt / CC BY
