Različite teorije zavjere šire se od pamtivijeka, a uvijek isplivaju na površinu u vrijeme velikih kriza. Javnozdravstvena i ekonomska kriza izazvana koronavirusom nije iznimka – traže se krivci i alternativna objašnjenja

Piše: Marija Lalić

Nesigurnost i anksioznost plodno su tlo za širenje različitih teorija zavjere. Teorije zavjere temelje se na ideji da moćna manjina skriva važne informacije od većine populacije. Karakterizira ih to što unatoč nedostatku ikakvih dokaza uporno opstaju i šire se. Teorije zavjere štetne su za društvo u cjelini. Tako su npr. teorije o utjecaju 5G tehnologije na zdravlje ljudi i njeno dovođenje u vezu s koronavirusom rezultirale uništavanjem telekomunikacijske infrastrukture u mnogim zemljama. U Velikoj Britaniji je do 21. travnja zabilježeno 60 slučajeva rušenja i paljenja baznih stanica.

Infografika: Medijska pismenost u doba koronavirusa

Prema Priručniku za teorije zavjere niz faktora pridonosi prijemčivosti ovih teorija, poput osjećaja nemoći, nemogućnosti nošenja s nekom izazovnom situacijom, nedostatka objašnjenja za neuobičajene događaje ili želje za osporavanjem prevladavajućih političkih stavova.

Kriza izazvana koronavirusom na površinu je izvukla neke stare narative, koji kruže već godinama, samo su prilagođeni novonastaloj situaciji, od “urote globalnih elita” i “čipiranja ljudi” do optužbi za umjetno stvaranje virusa te straha od zračenja, u ovom slučaju usmjerenog na novu 5G tehnologiju.

Teorije zavjere i dezinformacije šire se brže od požara

EU Disinfo Lab, nevladina organizacija čije je djelovanje usmjereno na razotkrivanje netočnih informacija  i dezinformacijskih kampanja koje štete integritetu EU-a, napravio je detaljnu analizu teorija zavjere koje kruže medijskim prostorom Italije, Španjolske i Francuske te ih je podijelio u tri kategorije:

  • Podrijetlo virusa (nastao u laboratoriju, širi se putem 5G mreže, 5G mreža slabi imunitet ili mijenja DNA)
  • Lijekovi i tretmani liječenja (lijek već postoji, zaštitna oprema i dezinficijensi ne pomažu)
  • Politička manipulacija (prikrivanje drugih važnih tema, smanjenje populacije, čipiranje ljudi putem cjepiva).

Prema izvještaju EUvsDisinfo, službene stranice operativne grupe East StratCom, koja djeluje u sklopu Europske službe za vanjsko djelovanje, u ožujku je najpopularniji narativ bio onaj o stvaranju virusa u laboratoriju. Ankete i istraživanja provedena krajem ožujka i početkom travnja pokazuju da se isti jako dobro primio među općom populacijom.

Anketa koju je proveo Pew Research Centar, američki neprofitni istraživački institut, sredinom ožujka 2020., pokazuje da 29 % Amerikanaca smatra da je koronavirus nastao u nekom laboratoriju. Od toga 23% smatra da je virus stvoren namjerno, dok njih 6 % smatra da je slučajno nastao u laboratoriju.

U ovu teoriju zavjere skloniji su vjerovati mladi (18-29), njih oko 35 %, nasuprot 21 % starijih od 65 godina. Razina obrazovanja također utječe na stavove pojedinaca i njihovu podložnost teorijama zavjere. U ovu teoriju tako vjeruje 19 % onih s višom razinom obrazovanja (VŠS ili više) nasuprot 35 % onih s nižom razinom obrazovanja (SS ili niže).

Lažne vijesti stvaraju lažna sjećanja

Reutersovo istraživanje o medijskim navikama i razini povjerenja građana u medije u doba korone donosi slične rezultate. U sklopu ovog opsežnog istraživanja testirano je i u kojem udjelu su se neke (dez)informacije, koje su kružile globalno, “primile” u određenim zemljama. Istraživanje je provedeno u Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Južnoj Koreji, SAD-u i Argentini.

Najviše kontroverzi je izazvala je već spomenuta tvrdnja da je “koronavirus stvoren u laboratoriju“.  Najviši udio onih koji ovu tvrdnju smatraju točnom zabilježen je u Španjolskoj (29 %) i Argentini (28 %), dok je u SAD-u taj udio, prema ovom istraživanju 23 %.  Britanci (58 %) i Nijemci (55 %) u najvećem udjelu smatraju ovu tvrdnju netočnom, a u Južnoj Koreji visoki udio anketiranih bio je neodlučan (40 %). Veliki udio neodlučnih zabilježen je u Španjolskoj (38 %) i Argentini (41 %).

Što je točno, a što ne? Pregled najraširenijih dezinformacija o COVID-u 19

Rezultati ove studije su pokazali da je u svim zemljama, izuzev Španjolske i Argentine, oslanjanje na novinske organizacije kao izvor informacija rezultiralo višom raznom znanja o koronavirusu, kao i  oslanjanje na informacije koje dolaze od strane znanstvenika, liječnika i zdravstvenih stručnjaka. Nijedan izvor informacija nije u većoj mjeri povezan s nižom razinom znanja o koronavirusu, ali u nekim zemljama zabilježen je negativan efekt zbog oslanjanja na informacije koje dobivaju od običnih ljudi ili putem aplikacija za razmjenu poruka i platformi za razmjenu videozapisa.

U svim zemljama, osim u Španjolskoj, viša razina naobrazbe povezana je s višom razinom znanja o koronavirusu.

Budite oprezni s informacijama koje dobivate putem aplikacija za dopisivanje

Foto: Omni Matryx from Pixabay